Živimo u zemlji koja makar nominalno, na papiru, bolje štiti životinje nego ljude. Vjerovali ili ne, tako je ako malo pročešljate kazne za zlostavljače. Onaj tko dulje vrijeme ne hrani životinju, ne daje joj vode ili je izlaže tegobnom stanju, kažnjava se zatvorom do pola godine.

Boravak iza rešetaka u trajanju do godine dana predviđen je za one koji usmrte životinju bez opravdana razloga ili je teško zlostavljaju, nanose joj nepotrebne boli ili je izlažu nepotrebnim patnjama, a ako je sve to počinjeno iz koristoljublja, onda se iza rešetaka može završiti do dvije godine.

Novčanom kaznom u iznosu od tisuću kuna ili kaznom zatvora do 90 dana kaznit će se za prekršaj član obitelji koji počini nasilje u obitelji. Pod nasiljem u obitelji smatra se svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije. Ako je nasilje počinjeno pred maloljetnim djetetom, kazna je 6000 kuna ili kazna zatvora do 30 dana, a 45 dana ili 7000 kuna platit će onaj tko ponovi nasilje u obitelji.

Znate li kolika je kazna ako ne promijenite osobnu jer ste se udebljali ili smršavjeli te vam se promijenio izgled? Ili ste se udali i promijenili prezime? Prava sitnica: od 3000 do 4500 kuna, ako u roku 15 dana od promjene ne zatražite novu osobnu iskaznicu.

Ustvari, jeftinije vam je policajcu koji vas zatraži osobnu reći da je niste ponijeli i platiti za to 200 kuna kazne, a ako mnogo kasnite, mogli biste za to platiti prilikom zahtjeva za novom iskaznicom. Tisuću kuna platit ćete ako ne prijavite rođenje djeteta, njegovo ime i prezime ili smrt člana obitelji.

Godina i pol priprema

Premda u Hrvatskoj više nema čuvara državnog pečata, pečata i dalje ima, samo što se nakon predsjednika Tuđmana čuva u predsjedničkom uredu i pečat više nema svog čuvara. Pečati su ozbiljna stvar, bili oni državni ili pečati s grbom RH. Predviđen je niz kazni za te žigove, pa i kazna od 2500 do 15.000 kuna za obrtnika i tvrtku koji ne vode evidenciju o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske koje su izradili ili ne unište matrice tih pečata i žigova...

Ovo su samo neke od ukupno 10.500 važećih kazni u Hrvatskoj koje se mogu naći na novom specijaliziranom portalu pod nazivom kazne.hr, namijenjenom poduzetnicima, pravnicima, računovođama, novinarima i drugim poslovnim subjektima. Izdavač portala je Centar za menadžment i savjetovanje, članica Business Media Group iz Zagreba.

Portal sadrži i više od 90.000 pojmova za lakše pronalaženje određene kazne koja može sadržavati i veći broj pojmova, a kazne se mogu pretraživati abecednim redoslijedom, ali i po područjima. Tako, primjerice, one koje zanima prijevoz, mogu lako naći propisane kazne, oni koje zanimaju porezi, također mogu naći točno određeni namet i tako doznati koje su sve kazne predviđene...

Igor Milinović, glavni urednik portala Kazne.hr, kaže nam da je rad na pripremi portala trajao godinu i pol. Ne čudi nas to jer su imali posla s opsežnom građom.

- Obrađeni su svi zakoni i propisi objavljeni u Narodnim novinama koji sadržavaju određene kazne, njih više od 400 – objašnjava Milinović i dodaje da su najviše kazne uglavnom predviđene za poslovne subjekte i često su propisane kazne do milijun kuna. Na primjer, kazna do milijun kuna propisana je za poduzetnika koji ne plati račun u propisanom roku prema Zakonu o financijskom poslovanju.

- Teško je odrediti što bi bilo bizarno. Ali, evo dva primjera zanimljivih kazni. Ugostitelj može biti kažnjen kaznom do 20.000 kuna ako se prema gostu odnosi neuljudno, nekorektno ili neprofesionalno. To proizlazi iz članka 47. zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Zakon o zaštiti životinja zabranjuje davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću, za to je propisana novčana kazna do 50.000 kuna - odgovara nam Igor Milinović.

Detaljna pretraga pojmova i kaznenih odredbi na novom portalu omogućena je pretplatnicima, ali je korištenje portala do kraja godine besplatno.

Mi smo rekorderi

Mi smo kombinacijom podataka s ovog portala i surfanjem po Narodnim novinama doznali da vlasnik šume koji posiječe stablo u svojoj šumi bez odobrenja šumara plaća kaznu od 2000 do 10.000 kuna, a građanin koji u šumi nađe posječene grane pa ih prikupi, pusti stoku na pašu u šumu ili skuplja mahovinu, šušanj ili treset, može za taj prekršaj platiti od tisuću do 7000 kuna.

Nema područja života koje nije pokriveno kaznama. Tako je i sa svjetlom. Zabranjena je uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema površinama koje reflektiraju više od 25 posto intenziteta prema nebu.

U građevinama s transparentnom fasadom, svjetiljke interijera ne smiju biti usmjerene prema nebu. Površine zgrada ili objekata na kojima su otvori za prelet strogo zaštićenih životinjskih vrsta ne smije se rasvjetljavati. Te pogreške operatera rasvjete, pravnu i fizičku osobu, mogu skupo stajati. Od 50.0000 do 100.000 kuna kazne.

Jesmo li rekorderi po broju kazni, pitamo dr. Damira Novotnyja. Ovaj ekonomist misli da jesmo. Ističe da je to posljedica nedovršene tranzicije. Veli da se prethodni ekonomsko-politički sustav temeljio na penalizaciji pogrešaka, do kraja 1990. postojala je vrhovna institucija pod nazivom Služba društvenog knjigovodstva ili SDK koji je apriorno kontrolirao sve ekonomske procese u državi.

- U tranziciji je liberaliziran taj ekonomski sustav, ali su kazne ostale. Institucije su mentalno ostale u prethodnom sustavu koje su poduzetnike nastojale kažnjavati. Naravno, među poduzetnicima ima svega i svačega, ali je sustav i dalje zadržao apriorne, negativne mjere, a ne pozitivne. Većina europskih zemalja nastoji uvesti pozitivne mjere kojim se poduzetnici potiču da se pridržavaju mjera i propisa, a ne da ih se kažnjava.

Tek nakon upozorenja nadležnih institucija da se anomalije isprave, slijede kazne ako se ne isprave. Kod nas kazne dolaze odmah na prvu loptu, čim se utvrdi anomalija koja najčešće nije posljedica namjere, nego neznanja i nesnalaženja. Cijeli privatni sektor, i građane i poduzetnike, državni sektor nastoji penalizirati i kažnjavati gdje se god to može, kad prelazimo ulicu nas se kažnjava i traži da se platimo. To je stav državnog aparata prema privatnom sektoru koji je negativan i to je jedan od većih problema u državi – smatra dr. Novotny.

Luk i strijela
Novčanom kaznom od 5000 do 50.000 kuna ili kaznom zatvora do 45 dana kaznit će se za prekršaj osoba koja da oružje na uporabu djeci. Samo se djeca starija od 11 godina smiju koristiti zračnim oružjem i lukom na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera. Tolika je kazna, do 50.000 kuna predviđena i za one koji kupe, drže ili nose oružje bez dozvole.

Podzemne vode
Građanin ili tvrtka koji prilikom iskopa i bušenja tla naiđu na podzemne vode obvezni su o tome najkasnije u roku od 48 sati od pronalaženja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one državnu vodopravnu inspekciju. U protivnom, građani mogu platiti od tisuću do 5000 kuna, a tvrtke od 10.000 do 50.000 kuna kazne.

Dadilje
Kazna od 2000 do 15.000 kuna predviđena je za dadilje koje istodobno čuvaju više od šestero djece mlađih od 14 godina.

Prava pacijenta
Novčana kazna od 10.000 do 50.000 kuna predviđena je za zdravstvenu ustanovu koja uskrati pacijentu uvid u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, a pacijent ima pravo o svom trošku tražiti preslike medicinske dokumentacije. Ista je kazna predviđena za zdravstvenu ustanova ako uskrati pacijentu pravo na potpunu obaviještenost o zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka, te ako uskrati pacijentu pravo na podatak o imenu te specijalizaciji osobe koja mu izravno pruža zdravstvenu zaštitu.

Poštanski sandučići
Novčanom kaznom od 200 do tisuću kuna kaznit će se za prekršaj građanin koji ne postavi ili ne održava poštanski sandučić. Davatelj usluge upozorit će ga pismeno i odrediti primjereni rok za uklanjanje propusta. Ne postavi li sandučić ili ga ne održava, davatelj poštanske usluge nije obvezan primatelju dostavljati pošiljke.

Tajne stomatologa
Doktor stomatologije kaznit će se kaznom od 5000 do 10.000 kuna ako uskrati pružiti hitnu stomatološku pomoć svakom tko mu je zatraži, a hitna su ona stanja kod kojih bi zbog nepružanja stomatološke pomoći mogle nastati trajne štetne posljedice za zdravlje ili za život bolesnika. Ista je kazna predviđena za stomatologe koji ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne stomatološke tajne, a i nakon smrti pacijenta obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što sazna o zdravstvenom stanju pacijenta, svi podaci koje doktor stomatologije sazna pri obavljanju svoje struke o pacijentu, njegovim osobnim, obiteljskim i socijalnim prilikama, kao i podaci vezani uz otkrivanje i liječenje bolesti.

Piše: Sanja Stapić

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr