Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak predstavio je jučer ostvarenja HBOR-a tijekom 2013. godine te najavio nastavak dobre suradnje s posebnim financijskim institucijama i u 2014. godini.
Tijekom 2013. godine HBOR je odobrio 1.256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna od čega se 5 milijardi kuna odnosi na kreditiranje novih ulaganja, čime je udio sredstava odobrenih za nove investicije dosegao razinu kao i u godinama i prije izbijanja krize. Anton Kovačev podsjetio da je HBOR i u 2013. godini nastavio s mjerama poticanja poduzetnika na nova ulaganja koje su se pokazale uspješnima u 2012. godini.
Prije svega se to odnosi na mjeru sniženja kamatne stope za nova ulaganja koja je bila na snazi i cijelu 2013. godinu, a produžena je dodatno i do polovice ove godine. S ciljem poticanja poslovnih banaka na povećanje kreditnih plasmana gospodarskom sektoru, HBOR je nastavio i s provedbom Modela podjele rizika u suradnji s poslovnim bankama.
U 2012. i 2013. godini HBOR je odobrio više od 10 milijardi kuna kredita za potrebe izvoznika, osigurao izvoznih poslova u iznosu od 9,6 milijardi kuna te izdao 350 milijuna kuna izvoznih garancija.
Ukupno je HBOR u dvije godine podržao hrvatske izvoznike s više od 20 milijardi kuna, što prema privremenim podacima o robnoj razmjeni predstavlja 14,5 posto ukupnog izvoza Hrvatske. Iako je tijekom cijele prošle godine HBOR provodio mjeru sniženja kamatnih stopa za nova ulaganja, uslijed smanjenja kamatnih rashoda zahvaljujući korištenju povoljnih sredstava posebnih financijskih institucija, dobit HBOR-a na kraju 2013. godine iznosila je 189,3 milijuna kuna.
Anton Kovačev ovom je prilikom istaknuo: „Pomoć i suradnja koju smo ostvarili s posebnim financijskim institucijama, omogućila nam je da i u prošloj godini nastavimo s povoljnim uvjetima financiranja naših poduzetnika. I u 2014. godini računamo na povoljna sredstva prije svega Europske investicijske banke.
Novost koju uvodimo je i CIP program Europskog investicijskog fonda za osiguranje mikrokredita obrtnicima i malim poduzetnicima. Kod ovih kredita dijelit ćemo rizik s poslovnim bankama, a instrumenti osiguranja bit će samo mjenice i zadužnice te poduzetnici neće morati založiti nekretnine.“
Tijekom 2013. godine zamjetan je porast udjela izravno odobrenih kredita koji je iznosio 44 posto što je pokazatelj da HBOR preuzima veće rizike i prati projekte za koje poslovne banke ne iskazuju veliki interes, odnosno da su mnogim poduzećima sredstva za povećanje konkurentnosti poslovanja i očuvanje postojećih radnih mjesta na raspolaganju samo izravno putem HBOR-a.
Ova činjenica nije ugrozila kvalitetu portfelja HBOR-a čiji su plasmani razvrstani u rizičnu skupinu A na kraju 2013. godine činili 85,3%. Dospjela nenaplaćena potraživanja činila su 5,2% ukupnog portfelja HBOR-a na kraju 2013. godine što je, iako znatno niže u odnosu na poslovne banke, više nego na kraju 2012. godine kada su iznosili 3,2%. Povećanje udjela u odnosu na 2012. godinu posljedica je postupaka i trajanja postupka predstečajnih nagodbi te predstavlja privremeni efekt do početka provedbe rješenja o nagodbi.
HBOR je tijekom gotovo 22 godine poslovanja podržao 50 tisuća projekta sa iznosom od 124 milijarde kuna od čega se 82 milijarde kuna odnose na kredite za više od 32 tisuće projekata. U istom razdoblju otpisano je ukupno 336 milijuna kuna.
Na upit novinara o budućnosti u HBOR-u, Anton Kovačev je odgovorio kako je za uspješno obavljanje ovako odgovornog posla nužna jednoglasna podrška, a budući je takva podrška izostala, Kovačev se neće kandidirati za novi mandat koji mu istječe krajem svibnja 2014. godine.
(PS/Z.R.)