Med sumnjivo niske cijene u Sloveniji je potaknuo kampanju otkrivanja prehrambenih "falsifikata", a ministar poljoprivrede najavio je da će se nakon meda okrenuti mliječnim i mesnim produktima sumnjive kakvoće, prenose slovenski mediji. 

Umjesto kvalitetnog slovenskog meda trgovački lanac "Spar", navode mediji, prodavao je jeftiniji med iz Češke, Francuske i Hrvatske pod svojom robnom markom, no državni inspektorat i ministarstvo poljoprivrede tvrde da je taj med "krivotvoren i ne odgovara slovenskim normativima. Trgovački lanac "Spar" to negira i kaže da med nije krivotvoren niti proizveden od šećera, kako ih se optuživalo u medijima, te da njihove vlastite analize i certifikati potvrđuju kako je med "Spar" u skladu s europskim normativima, te siguran za konzumaciju.

Novi ministar poljoprivrede Dejan Židan izjavio je da slovenske analize govore drukčije i da je rezultate nalaza već posredovao svojim kolegama u Češkoj, Hrvatskoj i Francuskoj.

Naš inspektorat prati struku i umjesto klasičnih analiza od prije deset godina koristi nove kojima može dokazati krivotvorenje meda koje se zadnjih godina usavršilo- izjavio je Židan, prenosi mariborski dnevni list "Večer". Neki mediji navode da se radi o metodi u kojoj proizvođači koriste posebne enzime kako se tragovi krivotvorenja ne bi otkrili.

Na prokazivanje "Sparova" meda, kao i na sporni mliječni napitak jednog europskog proizvođača koji je jakom reklamnom kampanjom slovenske potrošače uvjeravao u njegov prirodni sastav i posebnu prehrambenu vrijednost, iako je napravljen od jogurta i mlijeka u prahu, upozorila je i vodeća slovenska udruga za zaštitu potrošača. Udruga je, međutim, upozorila i da se ne može svaka sumnjiva hrana iz uvoza nazvati krivotvorinom jer se u nekim slučajevima radi o "nadomjestku" koji oblikom i bojom podsjeća na izvornik, pa je sve u redu ako je to navedeno u deklaraciji i ako cilj reklame nije bio obmanjivanje kupaca.

Ako nam nije svejedno što jedemo i ako nas uz cijenu zanima i sastav proizvoda, treba čitati deklaracije na ambalaži. No, i meni se već dogodilo da sam umjesto škampa i lososa kupila nadomjestak iz mljevene ribe s dodatkom bjelančevina i boje jer nisam pročitala deklaraciju. To se svakome može dogoditi jednom, ali ako se dogodi tri puta, onda je to pogreška onoga koji kupuje - rekla je u razgovoru za ljubljansko "Delo" Marjana Peterman iz Slovenske potrošačke udruge (ZPS).

Vodeći slovenski list tvrdi da je trgovačke police u Sloveniji nakon što je postala dio jedinstvenog europskog tržišta "preplavila" masa hrane za koju se može reći da je "falsificirana" iako je s njom formalno-pravno sve u redu jer je na ambalaži deklariran njen sastav, pa se ne može reći da je riječ o nesigurnoj hrani ili prevari potrošača.

Otvoreno tržište dovelo je u slovenske trgovine jeftinije nadomjestke iz Europe koje prodaje niska cijena i jaka reklama, što šteti domaćim proizvođačima. Novi ministar poljoprivrede Dejan Židan najavio je da će se akcija razotkrivanja nekvalitetne hrane nastaviti idućih tjedana i mjeseci i da neće ostati pošteđeno ni područje mesnih proizvoda.

Jedan od primjera gdje se zaobilaze propisi su kobasice i hrenovke, što je teško dokazati. Hrenovka se tako važećim domaćim pravilnikom definira kao proizvod od "kvalitetnog" mesa, a u njoj mora biti najmanje 75 posto mesa, no u tzv. hot-dogu, koji kupci malo razlikuju od hrenovke, mesa je najviše 60 posto. U hot-dogu i sličnim proizvodima je i mnogo drugih dodataka, a slično se ponekad događa i s "kranjskom" kobasicom, iako je zaštićena pravilnikom kao izvorni domaći proizvod, navodi "Delo".

Vodeći slovenski list smatra da bi državni inspektori trebali obratiti pozornost i na pekarske proizvode. Nije naime rijetkost da se i na policama za kruh u supermarketima pojavljuju falsifikati. Tako kupac umjesto prilično skupog integralnog crnog kruha može kupiti jeftiniji kruh od bijelog brašna u koji su dodane boja i prepržene sjemenke žita, misleći da je stvarno kupio crni kruh, navodi vodeći slovenski list.