Vlada RH je prihvatila prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali predstavljati institucionalni okvir za restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti.

Vrijeme je da i Hrvatska započne s reformiranjem svojeg znanstveno-obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarskog oporavka i razvoja društva jer u tome prilično kasni - slične reforme u zemljama EU počele su još prije 20 godina, upozoreno je na sjednici.

Postupak usvajanja zakonskih prijedloga bio je transparentan, a u raspravu su se mogli uključiti svi zainteresirani, rečeno je pri čemu je premijerka Jadranka Kosor istaknula kako prijedlog ide u saborsku proceduru na prvo i drugo, pa ako treba i treće čitanje. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs podsjetio je da su konzultirane i strane institucije poput Svjetske banke, OECD-a i Europske komisije.
Fuchs je naglasio kako se novim zakonima jača autonomija sveučilišta i omogućuje bolja integracija nekih svečilišta, pogotovo starijih, koja su dosad "djelovala dezintegrirano".

Što nosi novi zakon?

- Uvodi se kategorija financiranja po principu programskih ugovora, umjesto od godine do godine, što će sveučilištima omogućiti bolje planiranje poslovanja u razdoblju od tri godine.

- Uvodi se Sveučilišno vijeće od devet članova koje će nadzirati financije i trošenje novca poreznih obveznika unutar samog sustava, a da je to nužno pokazuju i zadnji nalazi državne revizije, koji su utvrdili neka vrlo ozbiljna kršenja zakona.

- Upisnine će se financirati iz proračuna pri upisu na prvu godinu i pri svakom daljnjem upisu za studente koji redovito izvršavaju svoje obveze, dok će ih plaćati neredovni studenti, i to u iznosu od 60 posto prosječne plaće, što sada iznosi 3.200 kuna.

Restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti važno je i zbog hrvatskog ulaska u EU, upozoreno je na sjednici. Potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac ocijenio je da se predloženim reformama napušta uravnilovka i uvodi konkurencija među sveučilištima, pa više neće biti svejedno gdje je netko diplomirao, već će se gledati i na kojem fakultetu je studirao. Također se založio da se zbog uvođenja tržišnih veza između gospodarstva i viskog obrazovanja ne zanemare humanističke znanosti, koje teško mogu izazvati interes na tržištu, ali su važne za cjeloviti razvoj društva. (Hina/MJ)