Premda se po medijima i političkim krugovima već dugo povlači pitanje prijevremenih izbora, izgleda da za njih zakonski nema osnove, piše novilist.hr. Nedostaje izborni zakon usklađen sa u lipnju promijenjenim Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a izborno zakonodavstvo ne smije se mijenjati godinu dana prije izbora.

Naime, u lipnju je promijenjen način izbora zastupnika iz "dijaspore" u Hrvatski sabor, a pripadnicima nacionalnih manjina kojih ima manje od 1,5% (svima osim srpskoj nacionalnoj manjini) zajamčena su dva glasa na parlamentarnim izborima. Manjinama imaju pravo biranja i pet zastupnika nacionalnih manjina. Dijaspori su osigurana tri zastupnika, za razliku od dosadašnjih maksimalno 14.

Ministarstvo uprave u rujnu je formiralo internu radnu skupinu za izradu jedinstvenog izbornog zakona. Ovaj bi zakon trebao zamijeniti niz postojećih izbornih zakona i ujednačiti brojne tehničke razlike i nelogičnosti.
Prije parlamentarnih izbora, koji bi trebali nastupiti za godinu dana, nužno bi bilo promijeniti i Zakon o izbornim jedinicama kojim se propisuje da razlika u broju birača između najveće i najmanje izborne jedinice ne smije biti veća od deset posto (što je na prošlim izborima premašeno). Krojenjem izbornih jedinica može se utjecati na rezultat izbora.

Ovo je zasigurno velik posao, a po riječima Dragana Zelića iz GONG-a bude li se radilo ozbiljno, sve se može zgotoviti u roku od šest mjeseci. Poznavajući brzinu riješavanja ovakvih problema u Hrvatskoj, pitanje je hoće li im i godina dana biti dovoljna. (MJ)

Izvor: www.novilist.hr