Vlada je otvorila "baražnu vatru" na sindikate i kolektivne ugovore (KU) u javnom sektoru, ali taj "politički udar" joj neće proći jer sindikati neće dozvoliti takvo miješanje politike u slobodu kolektivnog pregovaranja, poručili su čelnici sindikata državnih poduzeća koji djeluju u okviru Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever optužio je Vladu da pokušava anatemizirati sindikate javnog sektora i razjediniti radnike i sindikate realnog i javnog sektora, kako bi im smanjila prava, pri čemu su pod posebnim pritiskom zaposleni u državnim poduzećima za koje se tvrdi da imaju prevelika prava.

Sever tvrdi kako nije istina da treba smanjivati navodna prevelika prava radnika, pri čemu je kao primjer naveo Finu, gdje je otkazan KU iako Fina nema problema ni s viškom zaposlenih niti s plaćama i materijalnim pravima.

Radi se o čvrstoj sprezi vlasti i poslodavaca protiv KU-a, pa će nakon sindikata javnih i državnih službi i sindikata državnih tvrtki na red doći i cijeli privatni sektor, uvjeren je Sever.

Nema razloga za smanjenje prava?

U tom smislu govorili su i čelnici NHS-ovih sindikata iz velikih državnih tvrtki poput HEP-a, Plinacroa, Hrvatskih šuma, HRT-a ili Hrvatske pošte, koji odreda tvrde da plaće i materijalna prava, kao i broj zaposlenih u njihovim poduzećima nisu razlog za izmjenu prava zajamčenih KU-ima.

Tako predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva Božo Mikuš kaže da povećanje mase za plaće u Plinacrou u prvom kvartalu za 2,2 milijuna kuna nema veze s povećanjem plaća zaposlenima ili poskupljenjem plina, već se radi o sredstvima potrebnim za isplatu otpremnine bivšem direktoru i plaća novoj peteročlanoj Upravi tvrtke.

Dodao je i da prosječna plaća u Plinacrou od 9.700 kuna taj impozantan iznos dosiže prvenstveno zbog menadžerskih plaća, jer je plaća s prosječnim koeficijentom za četvrtinu niža od tog iznosa. Osim toga, plaće zaposlenih u Plinacrou pale su u odnosu na 2009. za tri posto, tvrdi Mikuš.

Dubravko Čorak iz Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata rekao je kako su troškovi osoblja u HEP-u u prvom kvartalu povećani za 6,2 milijuna kuna prvenstveno zbog čak 12.053 prekovremenih sati. Nije istina da su radnicima HEP-a povećane plaće ili bilo koje materijalno pravo, naglasio je Čorak. Na veliki broj prekovremenih radnih sati upozoravaju i sindikalci Jadrolinije koji tvrde da njihovim članovima nije plaćeno između 300 i 350 prekovremenih sati. (Hina/jk)

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL