"Socijalna slika grada Zagreba 2009.", koja se izrađuje već desetu godinu zaredom radi praćenja socijalnih indikatora i pokazatelja kvalitete života Zagrepčana, predstavljena je u Tribinama grada Zagreba na Kaptolu 27.
Uz koordinaciju gradskog ureda ovlaštenog za socijalnu zaštitu, izradu socijalnih slika od 2004. preuzelo je Socijalno vijeće grada Zagreba osnovano pri Udruzi za inicijative u socijalnoj politici, rekla je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna.
"Socijalna slika grada Zagreba 2009." upozorila je na mnoge trendove, ponajprije na neznatan porast stanovništva u odnosu prema 2001., što je, kako je rečeno, posljedica dugogodišnjeg negativnog prirodnog prirasta te neznatnog pozitivnog migracijskog salda. Evidentno je i starenje stanovništva, koje je znatno izraženije u Zagrebu nego u Hrvatskoj općenito. Za Zagreb je karakteristično sve kasnije stupanje u brak, sve kasnije rađanje djece, porast broja djece rođene izvan braka, velik broj samačkih kućanstava te dominantan broj obitelji s manjim brojem djece, rečeno je na predstavljanju.
U zaključku se među ostalim ističe kako sve to upućuje na potrebu evaluacije i redifiniranja postojećih mjera pronatalitetne politike Zagreba. Dugoročno će, kako se dodaje, iziskivati dodatne usluge skrbi, a već se sada upozorava na nedostatak izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije i nemoćne osobe.
Iako Zagreb prednjači u pokrivenosti djece predškolskim ustanovama, ti kapaciteti još nisu dostatni. Podaci upućuju i na vrlo siromašan stambeni fond i nisku kvalitetu stambenih prostorija. Cijene novoizgrađenih stanova u Zagrebu znatno su više nego u Hrvatskoj općenito, a tijekom 2009. drastično se smanjio broj novoizgrađenih stanova.
Visok udio dugotrajno nezaposlenih osoba
Usporedi li se Zagreb s prosjekom Hrvatske, u njemu je registrirana stopa nezaposlenosti, i uz znatno povećanje broja nezaposlenih osoba unazad dvije godine, više nego dvostruko niža. Ipak, ističe se, zabrinjava struktura nezaposlenih osoba - mlade i starije osobe, najčešće bez škole ili sa stručnom školom, pretežno dugotrajno nezaposlene. Navodi se kako posebice zabrinjava visoki udio dugotrajno nezaposlenih osoba pa bi posebnu pozornost trebalo usmjeriti prema analizi mjera za poticanje zapošljavanje te na veće mogućnosti zapošljavanja spomenutih skupina.
Zabrinjava i visok udio osoba koje primaju plaću nižu od prosječne, a troškovi života s druge strane vidljivo rastu. Navodi se i kako su već sada vidljivi trendovi veće stopa nezaposlenosti te pada industrijske proizvodnje. Zaključuje se, među ostalim, kako rast stope siromaštva ne prati i rast broja korisnika stalne pomoći, nego suprotno. Zagreb u usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske obilježava i iznimno visoka stopa liječenih ovisnika. (Hina)