Još početkom ove godine u poslovnim krugovima počeo je kružiti Nacrt novog tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji je izazvao velika negodovanja i „otpor“ među investitorima. Naime, navedeni Nacrt, uz druge nedostatke, nije inkorporirao korektivni faktor za godišnje promjene cijena.

U važećem Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2007 godine (Tarifni sustav 2007) poticajna cijena se godišnje korigirala za indeks cijena na malo na način da se poticajna cijena iz prethodne kalendarske godine množila s godišnjim indeksom cijena na malo za prethodnu kalendarsku godinu. U Nacrtu tarifnog sustava nije postojala takva, niti slična, odredba što za sobom povlači brojne negativne multiplikativne efekte, piše profitiraj.hr.

Međutim, krajem svibnja 2012.godine na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je novi Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Tarifni sustav 2012), znatno drukčiji od Nacrta koji je kružio, te s nekoliko bitnih noviteta u odnosu na do tad važeći Tarifni sustav iz 2007. godine.

U nastavku ovog članka istaknut ćemo i komentirati najveće promjene do kojih je došlo u Tarifnom sustavu 2012 u odnosu na Tarifni sustav 2007., a promjene se odnose na slijedeće:

1. Nova podjela postrojenja prema snazi ili ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije. Nova podjela ima za cilj potaknuti izgradnju energetskih postrojenja manjih snaga, što je osobito istaknuto kod sunčanih elektrana i hidroelektrana.

2. Rok trajanja ugovora o otkupu električne energije. Rok na koji se sklapa ugovor o otkupu električne energije od povlaštenih proizvođača produžava se s 12 na 14 godina.

3. Visine tarifnih stavki odnosno poticajna cijena. Prema Tarifnom sustavu 2012, tarifna cijena za električnu energiju iz određenih kategorija postrojenja sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio ovisi o kapacitetu elektrane, a varijabilni dio o udjelu domaće komponente u ukupnim investicijskim troškovima izgradnje postrojenja i može iznositi do maksimalno 15% fiksnog dijela. Što se tiče sunčanih elektrana, za njih su, pored fiksnih stavki, određeni i korekcijski koeficijenti koji povećavaju poticajnu cijenu a čija veličina ovisi prvenstveno o kapacitetu elektrane, a onda i o korištenju toplinskog sustava.

4. Zahtjev za minimalnom ukupnom godišnjom učinkovitosti određenih postrojenja od 50%. Da bi se sklopio ugovor o isporuci električne energije s HROTE i ostvarile povlaštene cijene, traži se da minimalna ukupna godišnja učinkovitost određenih postrojenja bude 50%. To znači da povlašteni proizvođač električne energije mora zbrinuti veliku količinu toplinske energije koja nastaje prilikom proizvodnje struje. Iako je načelno u redu da se postigne određena efikasnost, nužno bi bilo povlaštenim proizvođačima ostaviti određeni period prilagodbe u kojem bi bili dužni zbrinuti toplinsku energiju (npr. postizanje efikasnost od 50% u trećoj godini rada postrojenja, kao što je to u nekim zemljama praksa).

5. Poticanje električne energije predane u mrežu a ne ukupno proizvedene električne energije. U tarifnom sustavu 2007, poticala se ukupno proizvedena električna energija, s tim da se povlaštenom proizvođaču davala mogućnost da električnu energiju za vlastite potrebe kupuje iz mreže po važećim cijenama HEP-a, a ukupnu proizvodnju preda u mrežu u statusu povlaštenoga proizvođača po povlaštenoj cijenu. Tarifni sustav 2012 je izbacio ovu mogućnost pa se predviđa otkup samo neto iznosa električne energije, odnosno bruto proizvedene električne energije umanjene za vlastitu potrošnju postrojenja, 

6. Bankovna garancija koja se predaje HROTE-u. I u konačnici, ono što se još previše ne spominje i ne komentira, a što nije ni malo bezazleno za investitore je činjenica da je nositelj projekta dužan za postrojenja planirane snage iznad 300 kW predati bankovnu garanciju operatoru tržišta (HROTE-u) u vrijednosti od 10% od ukupnih investicijskih troškova. Bankovna garancija služi kao jamstvo da će nositelj projekta izgraditi postrojenje u rokovima koji su propisani u sustavu poticanja proizvodnje el. energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Međutim detalji oko predaje garancije, rokovima koji se odnose na garanciju te mogućnosti aktiviranja garancije još nisu egzaktni niti propisani, piše profitiraj.hr.

Nakon usvajanja novog Tarifnog sustava, uslijedilo je usvajanje novih pravilnika vezanih uz obnovljive izvore energije – Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije i Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, koji detaljnije uređuju određene stavke iz Tarifnog sustava 2012, ali o njima više drugom prilikom. (ps)