Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 72.588 poslovnih subjekata u Hrvatskoj je u veljači iznosila 42,77 milijardi kuna, a zbog neizvršenih osnova za plaćanje posljednjeg dana veljače bilo je blokirano 218.780 građana sa ukupnim iznosom duga od 13,85 milijardi kuna, objavila je Financijska agencija.

Iz Fine pritom napominju da je u odnosu na stanje krajem siječnja iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, smanjen za 15,2 posto, na 1,2 milijarde kuna. U blokadi do 60 dana bilo su 4.194 poslovna subjekta. U blokadi do 360 dana bilo je 18.047 poslovnih subjekata sa ukupno gotovo osam milijardi kuna dugovanja. Čak 54.541 poslovni subjekt u blokadi je dužoj od godinu dana, a njihove ukupno neizmirene obveze za plaćanja iznose 34,8 milijardi kuna. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje u odnosu na siječanj nešto je veći, broj poslovnih subjekata za 0,4 posto, a iznos za 1,0 posto.

Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi duže od godinu dana i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,5 posto. Od ukupno 72.588 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine ili 52,3 posto su pravne osobe, a na njih se odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje, 83,2 posto. Pravne osobe, njih ukupno 37.974 sa 46.503 zaposlena krajem veljače su imale ukupno prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 35,7 milijardi kuna. Pritom je 28.630 pravnih osoba sa 28,3 milijarde kuna neizvršenih obveza za plaćanje blokirano duže od 360 dana, a njih 36,5 posto je blokiranih pet i više godina. Veliki dio pravnih osoba koje su dugotrajnoj blokadi, 21.806 ili 76 posto, nemaju zaposlenih radnika, a njihov dug ukupno iznosi 16,4 milijarde kuna.

Blokiranih fizičkih osoba, odnosno obrtnika, krajem veljače bilo je ukupno 34.614 sa 24.326 zaposlenih, s ukupnim iznosom prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od gotovo 7,2 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 58,9 posto ili 15.254 su bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 3,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine. Kao važne mjere za borbu protiv nelikvidnosti iz Ministarstva financija već su ranije najavili izmjene Općeg poreznog zakona te prijedlog zakona o financijskom poslovanju, a kojima bi se uz ostalo omogućila objava popisa poreznih dužnika, zaoštrila odgovornost odgovornih osoba u slučaju zlouporaba, posebno kod poduzetnika koji su, uz dugove u jednoj tvrtki, otvarali nove tvrtke i poslovali preko njih.

Linić: Neplaćanje računa treba zaustaviti

Najavljenim prijedlogom zakona o financijskom poslovanju također bi se reguliralo pokretanje postupaka prisilne nagodbe kako bi se tvrtke koje ne plaćaju svoje obveze u rokovima i koje su prezadužene pokušalo što prije konsolidirati, a ako to čelništvo tvrtke ne učini i tvrtka ode u stečaj članovima uprave i nadzornih odbora prijete visoke novčane kazne, prema najavama nekih medija, od 20 do 150 tisuća eura. I ministar financija Slavko Linić ovog je tjedna potvrdio kako će se prijedlogom zakona o financijskom poslovanju zaoštriti odgovornost uprava i nadzornih odbora za vođenje tvrtki, neovisno je li riječ o privatnim ili javnim poduzećima. Način da se ne plaćaju obveze, neovisno porezne ili obveze prema vjerovnicima, dobavljačima, bankama, je nedozvoljivo ponašanje. Doći do 42,7 milijardi kuna neplaćenih računa nešto je što jednostavno treba zaustaviti. To je razlog da smatramo da odgovornost mora biti individualizirana. Biti u upravi ili nadzornom odboru nije privilegija, to će postati i težak teret jer će trebati donositi odluke. Prema tome, ako nema uspjeha onda treba zatvoriti firmu ili pronaći drugog ulagača, kazao je Linić.(Hina/HT)