Izvještaj Ericsson Consumer and Industry Laba „Kreativni strojevi – utjecaj umjetne inteligencije (UI) na tržište rada“ obrađuje trendove u ovom području, a neki od uvida pomiču granice UI.

Današnji snažan razvoj kreativnih strojeva neminovno nameće pitanja: Imaju li računala s UI kreativnu stranu? Postoji li ijedno zanimanje koje neće dobiti na vrijednosti zahvaljujući strojnom učenju? Kako ćemo koristiti UI na radnom mjestu te hoće li ona nadopunjavati ili zamijeniti ljudske vještine?

Još od industrijske revolucije u 19. stoljeću, zaposlenici se boje da će nova tehnologija zamijeniti njihova radna mjesta. No, premda taj strah nije bio neosnovan, strojevi nisu zamijenili sve poslove. Danas se pak suočavamo s nedostatkom radne snage u nekim industrijama pa je digitalna transformacija za njih pogotovo dobrodošli put.

U 19. stoljeću, ekonomija je prolazila kroz kontinuirane strukturalne promjene i tehnološki napredniji strojevi poboljšali su proizvodne procese. Premda je to smanjilo broj radnih mjesta u nekim industrijama, nove su tehnologije uštedom radne snage povećale produktivnost i snizile cijene što je pak rezultiralo povećanjem ukupne potražnje, odnosno reflektiralo se na konkurentnost ekonomije. Tako su poslovi koji su izgubljeni u nekim industrijama često zamijenjeni novim poslovima u drugim zahvaljujući povećanoj potražnji i inovacijama. U Engleskoj i Walesu se uvođenjem nove tehnologije u 19. stoljeću udio zaposlenih u tekstilnoj industriji u ukupnoj radnoj snazi smanjio s 10 na 6 posto, ali su se povećali udjeli zaposlenih u rudarstvu s 2 na 9 posto te u proizvodnji strojeva s 1 na 3 posto. Promjene u industriji, društvu i životima pojedinaca koje pokreće razvoj tehnologije danas su mnogobrojne, kontinuirane i brze pa moramo biti znatno fleksibilniji kako bismo od njih imali koristi.

Današnji strojevi

Danas strojevi mogu preuzeti sve više kognitivnih zadataka što znači da ljudi imaju vremena za druge zadatke. Za razliku od strojeva iz 19. stoljeća, današnji su strojevi fleksibilni i razvijaju se s vremenom; na temelju stalnih ažuriranja i tehnologije samostalnog učenja. Zbog toga je i uloga strojnog operatera promijenjena pa traži puno veću mentalnu fleksibilnost i intelektualne vještine jer zahtijeva kontinuirano učenje.

Pomoć u radiologiji

Sustavi UI već se primjenjuju u nekim industrijama, od financijskih usluga do mrežne sigurnosti. U zdravstvu, UI može pomoći radiolozima skeniranjem i utvrđivanjem nepravilnosti u radiološkim snimkama te preporukama temeljenim na njima. To liječnicima omogućava veću učinkovitost jer s više snimki u manje vremena dobivaju vrijeme za druge zadatke. Liječnici su visokokvalificirana radna snaga i UI trenutačno može preuzeti samo manje dijelove njihovih složenih odgovornosti. No, kad se radi o jednostavnijim zadacima, sustavi UI mogu u potpunosti zamijeniti ljude.

UI oslobađa vrijeme i resurse

Upotreba sustava UI u budućnosti će utjecati na većinu zanimanja. To ne znači da će radna mjesta nestati nego će se opisi poslova promijeniti, što je u uskoj vezi s velikim značajem cjeloživotnog učenja u današnjem društvu. Razvojem tehnologije i ljudske vještine se unaprjeđuju u procesu stalnog učenja koji tehnologija olakšava i ubrzava. Jednako kao što su elektrifikacija i digitalizacija olakšale i učinile učinkovitijima neke zadatke i procese, tako će upotreba strojnog učenja osloboditi vrijeme i resurse. Kad su u pitanju jednostavni zadaci, novi će sustavi najvjerojatnije moći zamijeniti potrebu za ljudskom interakcijom. Na primjer, općina Trelleborg u Švedskoj ima robota koji obavlja jednostavne administrativne zadatke poput obrade prijava za financijsku pomoć i sigurnosnih alarma.

Optimizacija poslovnih procesa

Kod industrija s kompleksnijim zadacima, inteligentni strojevi će raditi zajedno s ljudima. IBM Watson, jedan od najpoznatijih sustava UI, koristi se u financijskim uslugama, cyber sigurnosti i za mnoge druge primjene. Sustav analizira velike količine podataka te daje preporuke čime zaposlenicima pomaže da se usredotoče na najvažnije dijelove njihovog posla.

Kreativna računala

Rasprava o tome mogu li računala biti kreativna započela je prije dvije godine kad je svjetskog prvaka u društvenoj igri strategije Go pobijedio računalni program AlphaGo koji je razvila Googleova kompanija DeepMind. Ono što je bilo iznenađujuće za inženjere i stručnjake za Go je da je računalni program pobijedio zahvaljujući izvanrednom potezu kojeg niti jedan čovjek nikad nije izveo.

Ericssonov izvještaj otkriva da razvojem strojeva i njihovom većom fleksibilnošću raste i složenost zadataka kojima se oni mogu baviti. Tako će se UI početi koristiti i u kreativnim zanimanjima. UI se naime već koristi za kreativni rad. NSynth Super kojeg je razvio Google stvara nove zvukove za kompozitore i muzičare, a IBM-ov Chef Watson kombinira sastojke prema kemiji hrane i različitim kulinarskim tehnikama za nove recepte i okuse.

Također, Myntra, indijska modna kompanija, već dugo koristi UI. Jedan od njihovih sustava uočava trendove u bojama, uzorcima i krojevima skenirajući društvene mreže te predlaže nove dizajne. Drugi sustav evaluira prijedloge i određuje koji će od predloženih dizajna najvjerojatnije postati popularan pa ga treba proizvesti. Takav se pristup pokazao vrlo uspješnim pa ovu tehnologiju Myntra koristi za svoja dva branda. (PS/SŠ)