Program energetske obnove zgrada javnog sektora uspješno je započeo, no u provedbi su prisutne brojne poteškoće koje proizlaze iz novosti u pristupu projektiranju i ugovaranju, rekla je pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Pavičić - Kaselj na susretu s novinarima.

Kako dosad u Hrvatskoj nije bilo sličnog projekta, provedba zapinje na nedovoljnoj upućenosti građevinara i projektanata. Najavljuje da zbog toga Ministarstvo na jesen u suradnji sa Savjetom za zelenu gradnju počinje s jednogodišnjom izobrazbom inženjera građevinarstva, stojarstva, elektrotehnike i arhitekture.

Dosad je, prema njezinim riječima, za program energetske obnove kandidirano 800 javnih zgrada, a glavni nedostatak prijava je nepotpuna evidencija o energetskoj potrošnji zadnje tri godine. Unatoč tome, izrađena su 102 projektna zadatka od kojih je obrađeno 66 te raspisano 35 natječaja za energetsku obnovu.

Povoljne cijene

Pavičić - Kaselj kaže kako Ministarstvo vjeruje u povoljne cijene jer građevinari i projektanti danas imaju vrlo malo posla. Unatoč tome, dodaje, njihov veći interes izostaje, dijelom zbog manjih marži od onih na koje su navikli u godinama građevinskog buma, a dijelom pak zbog nespremnosti za ispunjenje projektnih zadataka kao i zazora od jamstava i odgovornosti koje moraju podnijeti za izvedene radove.

Pomoćnica ministar upozorava da je u Europskoj uniji pred vratima donošenje smjernice o energetskoj učinkovitosti javnih zgrada, koje će Hrvatska neovisno o provedbi 'domaćeg' programa morati ispuniti te poziva građevinare i projektante da prihvate sudjelovanje u programu i osposobe se za izvođenje radova. U protivnom, konkurencija iz EU-a zgrabit će veći dio posla.

Program za stambene zgrade

Ujedno je najavila da će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja na jesen predstaviti program energetske obnove stambenih zgrada koji bi se sufinancirao iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Program energetske obnove javnih zgrada predstavljen je u svibnju. Obuhvaća rekonstrukciju sustava grijanja, izmjenu stolarije, obnovu fasada, vodovodnih i elektro instalacija i druge zahvate koji bi trebali znatno smanjiti troškove za energiju.

U tom modelu, kreditom bi bili plaćani izvođači radova, a vraćali bi ga vlasnici objekata. To bi im se isplatilo jer bi ukupni trošak za energiju i otplatu kredita nakon obnove bio jednak ili manji trošku za energiju prije obnove.

Zgrade koje će biti obuhvaćene programom su škole, vrtići, bolnice, fakulteti, domovi zdravlja, zgrade državnih i lokalnih institucija i druge. Za provedbu projekta osigurana su sredstva iz kreditnih linija HBOR-a i Europske investicijske banke. (Hina/jk)