Na temelju nekoliko godina istraživanja i razvoja MOL je napravio korak naprijed u svom lancu vrijednosti i realizacijom ulaganja u Rafineriju Dunav od potrošača postao proizvođač biogoriva. Novom metodom biosirovina se obrađuje zajedno s fosilnim materijalima, a to rješenje omogućuje povećanje udjela obnovljivih goriva i smanjenje emisije CO2 do 200.000 tona godišnje bez narušavanja kvalitete goriva.

MOL Grupa potrošač je koji kupuje više od 500.000 tona biogoriva (bioetanola i biodizela) za miješanje. Ovom smo investicijom prvi put počeli proizvoditi održivi dizel u MOL Grupi te smo postali proizvođači biogoriva. Prednost je dvostruka jer proizvodimo održivije gorivo, a ujedno ćemo se recikliranjem otpada povezati i s kružnim gospodarstvom. U skladu s našom nedavno ažuriranom strategijom pod nazivom „SHAPE TOMORROW“, do 2030. godine planiramo proizvesti više od 100.000 tona biogoriva, izjavio je Gabriel Szabó, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Downstream.

Tijekom zajedničke prerade koja je uspostavljena u Rafineriji Dunav biosirovina se obrađuje zajedno s fosilnim materijalom u proizvodnji dizelskog goriva. U tu svrhu mogu se upotrebljavati i biljna ulja, otpadno jestivo ulje i životinjska mast. Kao rezultat, proizvedeno plinsko ulje bit će djelomično obnovljivo, bez ikakvih promjena u kvaliteti u odnosu na dizel kojemu je baza sirova nafta. Glavna prednost te metode u je što se komponente biodizelskog goriva i dalje mogu miješati u maksimalnom volumenskom postotku od 7 posto u skladu s dizelskim standardom, tako da je ovim procesom u konačnici moguće dodatno povećati udio biokomponente u plinskom ulju.

Jedan je od glavnih ciljeva Europske unije i MOL Grupe postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine. Obveze vezane uz udjel obnovljivih izvora energije kontinuirano se povećavaju, među ostalim, u sektoru prometa. Sukladno tome, povećala su se i očekivanja koja se tiču sadržaja biokomponenti na tržištima goriva MOL Grupe, koja su do sada uglavnom ispunjavana miješanjem bioetanola i biodizela.

MOL je započeo zajedničku preradu kao projekt Istraživanja i razvoja 2012. godine, na temelju rezultata istraživanja Sveučilišta Panonija. Tijekom tih koraka utvrđene su vrste i zahtjevi za kvalitetom obradivih sirovina, a ulaganje je pokrenuto 2018. godine. To je uključivalo potreban razvoj infrastrukture za skladištenje i preradu novih biomaterijala.

Probni rad u novom procesu započeo je u ožujku 2020. godine, a redovna proizvodnja traje od svibnja. Proizvedena biokomponenta ima znatno veći potencijal za smanjenje CO2 od ostalih vrsta biogoriva proizvedenih iz iste sirovine. Navedeni projekt donosi smanjenje emisije CO2 do 200.000 tona godišnje, što je usporedivo sa scenarijem u kojem bi grad od 200.000 stanovnika za grijanje koristio isključivo sunčevu energiju. Cilj je ipak dodatno proširiti portfelj sirovina u smjeru otpada i ostataka kako bi se postiglo još veće smanjenje emisija CO2.

Jedan od osnovnih ciljeva strategije MOL Group 2030+ jest igrati ključnu ulogu u oblikovanju niskougljičnog kružnog gospodarstva ulaganjima u nove djelatnosti poput integracije i upotrebe otpada, recikliranja, hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika (CCUS), naprednih biogoriva te u moguće prilike povezane s vodikom. U sljedećih pet godina MOL će uložiti milijardu američkih dolara u nove, niskougljične i održive projekte kako bi postao ključni igrač u kružnom gospodarstvu u srednjoj i istočnoj Europi i kako bi se približio cilju nulte neto emisije CO2 do 2050. godine. MOL želi transformirati svoj Downstream kako bi postao visoko učinkovit i održiv vodeći igrač usmjeren na kemijsku industriju. PS/SŠ