Misija međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio novi šef Jan Cases Martine koji je na tom mjestu poslije tri godine zamjenio Jamesa Roufa, a došao je s mjesta direktora kancelarije MMF-a u Albaniji, boravila je u Beogradu od 9. do 21. svibnja 2019. godine povodom drugog polugodišnjeg razmatranja primjene preporuka u skladu s novim savjetodavnim aranžmanom instrumenta za koordinaciju politike (Policy Coordination Instrument - PCI) zajedno s konzultacijama po članu IV statuta MMF-a.

Kako je priopćila narodna banka Srbije razmotrena su aktualna fiskalna, monetarna i ukupna makroekonomska kretanja i realizacija utvrđenih kvantitativnih i reformskih ciljeva ekonomskog programa podržanog instrumentom za koordinaciju politike, tzv. čuvarkućom, koji je Srbiji u srpnju 2018. odobrio MMF u trajanju od 30 mjeseci. Pored toga, analizirana su opća privredna i financijska situacija u Srbiji kao i izgledi za dalji rast uključujući i adekvatnost ekonomske politike i mjera, eksternu stabilnost i održivost vanjskog duga zemlje. Redovne konzultacije po članu IV statuta obavljaju se sa svim zemljama članicama u okviru nadzorne funkcije MMF-a, a prethodne konzultacije s delegacijom Srbije obavljene su krajem kolovoza 2017.

PCI je novi instrument koji je MMF uveo sredinom  2017. godine u cilju pružanja podrške zemljama poput Srbije, a program podržan od PCI ima za cilj održanje makroekonomske i financijske stabilnosti i ostvarivanje napretka u realizaciji ambicioznog plana strukturnih  i institucijskih reformi radi poticanja brzog i inkluzivnog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i podizanja životnog standarda.

Prethodno je od 29. siječnja do 5. veljače ove godine Srbiju posjetila misija MMF-a koju je predvodio James Rouf. Poslije završetka posjete MMF je priopćio da “ekonomski program Srbije i dalje daje dobre rezultate da se MMF zalaže za unapređenje upravljanja javnim i državnim poduzećima kao i da podržava planove srpske vlade”.

Tijekom najnovije dvotjedne posjete Srbiji misija MMF-a  sastala se sa čelnim ljudima narodne banke Srbije, ministarstva financija, ministarstva dospodarstva, ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ministarstva  za rad, zapošljavanje, borbena i socijalna pitanja, ministarstva za državnu upravu, predsjednikom vlade Srbije i predsjednikom republike Srbije.

Na kraju posjete 21. svibnja ove godine misija MMF-a izdala je završno priopćenje, a vlasti Srbije su se složile s njegovim objavljivanjem. Stavovi izneseni u ovom priopćenju predstavljaju stavove misije (tima) MMF-a i ne moraju predstavljati stavove izvršnog odbora MMF-a. Na osnovu preliminarnih nalaza ove misije tim će pripremiti izvještaj koji će po pribavljanju odobrenja uprave biti predstavljen izvršnom odboru MMF-a na razmatranje i odlučivanje. Osnovne nalazi  misije MMF-a,  svode  se na sljedeće:

 • Gospodarski rast je snažan, javni dug pada, inflacija je niska i stabilna, i mnoge ključne reforme su provedene.
• Raspoloživi fiskalni prostor treba se iskoristiti za kapitalnu potrošnju uz primjenu rigoroznih postupaka selekcije i ocjene kako bi se maksimalno podržao stabilan rast.
• U cilju podrške rasta u srednjoročnom periodu neophodno je stvaranje radne snage koja može u potpunosti sudjelovati u modernoj ekonomiji, unapređenje poslovnog okruženja i jačanje korporativnog upravljanja u državnim i javnim poduzećima.

Misija MMF-a vodila je kako je priopćeno konstruktivne razgovore u okviru konzultacija po članu IV statuta za 2019. godinu i postigli sporazum na nivou tima o politikama koje su potrebne da bi se završila druga revizija  PCI aranžmana. Osnovne ocjene MMF-a koje su objavljene na službenoj stranici ove institucije su:

- Makroekonomska situacija je i dalje stabilna u periodu od konzultacija po članu IV statuta za 2017. godinu.
- Kratkoročna perspektiva je i dalje pozitivna.
- Nedavna mirnoća fiskalne politike s ciljanim deficitom od oko ½ posto BDP-a u 2019. i tokom srednjoročnog perioda, i dalje predstavlja primjereno rješenje.
- Mirni stav monetarne politike Narodne banke Srbije je ispravan.
- Prisutni su određeni negativni rizici po kratkoročnu prognozu rasta.
- Stvaranje mogućnosti za kvalificiranu radnu snagu u Srbiji biti će neophodno da bi se obuzdao ”odliv  mozgova”.
- Unapređenje klime za privatne investicije boljim pružanjem javnih usluga i smanjenje sive ekonomije trebaju ostati prioriteti vlade.
- Fiskalna dostignuća trebaju biti bolje usidrena kako bi se očuvali rezultati koje nije bilo lako ostvariti uz istovremeno podržavanje rasta u privatnom sektoru.
- Jako upravljanje je od ključne važnosti uključujući aktivnosti na sprječavanju korupcije i osiguranje pravne sigurnosti.
- Unaprjeđenje upravljanja i efikasnosti u državnim poduzećima može utjecati na ubrzanje gospodarskog rasta.

Šef misije MMF-a Martein  izjavio je u skupštini Srbije da srpska ekonomija raste i da MMF projktira da će gospodarski rast  zemlje srednjoročno biti nastavljen s četiri posto godišnje. „Ekonomija raste i očekujemo da će taj rast biti nastavljen. Želimo da brzi rast koji smo vidjeli prošle godine (od 4,4 posto) postane dugoročan“, rekao je Martein na sednica skupštinskog odbora za financije. Istakao je da je srednjoročni rast od četiri posto koji MMF prognozira za Srbiju „dobra cifra“, ali da zahtjeva da se riješe izazovi u različitim područjima. „Vidimo da ekonomija EU usporava, posebno u zemaljama koje su  glavni trgovinski partneri Srbije, kao što je Njemačka da srpsko gospodarstvo bilježi relativno dobre rezultate“ naglasio je Martein.

S predstavnicima misije MMF-a bilo je razgovora i o poskupljenju struje, ali  nikakav dogovor nije postignut jer su po tom pitanju pogledi vlade Srbije i MMF-a različiti i to kada se radi i o opravdanosti i o visine iznosa. Šef misije MMF-a, na pitanje je li bilo riječi o poskupljenju struje za pet posto tokom leta, rekao je da su s predstavnicima vlade razgovarali o cijeni struje i da je to važno pitanje u Srbiji i u drugim zemljama. Martein je rekao da cijena struje mora biti takva da osigura dovoljno prostora za održavanje sistema i ulaganje, a da tu postoji i socijalni aspekt. Kaže da treba naći dobru ravnotežu između svih tih aspekata. „Nismo postigli, do ovog trenutka, jasan zaključak”, rekao je Martein.

Posebna tema od interesa za građane Srbije bile su plate i penzije. Kako se navodi iz vlade “potvrđeno je da odgovorna politika Srbije i stabilan gospodarski rast daju mogućnost za njihovo dalje povećanje”. Po pitanju plaća i mirovina nije postignut nikakav konkretan dogovor, pa u službenom dosta opširnom priopćenju MMF-a nema o tome  ni jedne jedine  riječi, kao ni  o mogućem povećanju  cijene  struje.

Ministar finacija izjavio je na završnoj konfrenciji za medije u Beogradu, da je Srbija postigla dobre rezultate u području ekonomije i da je zajednička prognoza MMF i vlade da će gospodarski rast Srbije biti 3,5 posto 2019. i četiri posto 2020. godine. Najveći rast u prvim mjesecima ove godine ima sektor građevinarstva koji iznosi čak više od 13 posto u odnosu na isti period prošle godine.

"Po pogroznama MMF i Svjetske banke, Srbija je viđena kao nosilac rasta u regiji s prosječnom stopom rasta od četiri posto do 2023. godine", rekao je ministar. Visoke stope rasta kako je kazao, znače veće plaće i mirovina, više investicija u infrastrukturu i bolji životni standard za sve građane Srbije.

S predstavnicima MMF  razgovaralo se o izazovima kako da se nastavi snažan gospodarski rast Srbije rekao je ministar i istakao važnost nastavka strukturnih reformi koje bi trebalo Srbiju da naprave još konkurentijom i vjedorostojnijom.

Najavio je novi set fiskalnih pravila o kojima se razgovaralo tokom posjete misije MMF-a, a koja treba sistemski odrediti okvir za definiranje fiskalne politike odnosno maksimum iznosa javnog duga, deficit ili suficit u zavisnosti od makroekonomske situacije, kao i indeksaciju mirovina. Naveo da je indeksacija mirovina bila jedna od tema razgovora s MMF i dodao da je najbliži način indeksacije koji podrazumijeva da se ona obavlja u zavisnosti od rasta plaća i inflacije.

Ministar financija naveo je i podatke da je Srbija u prvom kvartalu ove godine imala suficit u budžetu 5,5 milijardi dinara, što je kaže bolji rezultat nego što su predviđali, dodao je da je javni dug smanjen i da iznosi oko 50,8 posto BDP-a, kao i da nezaposlenost nastavlja padati.

Govoreći o direktnim stranim investicijama, rekao je da je Srbija s 3,5 milijardi eura, koliko je ostvarila prošle godine, "šampion u regiji", i dodao da je u prvom kvartalu ove godine ostvarila 1,2 milijarde eura.

Govoreći o reformama plaća u javnom sektoru, ministar  financija navodi da je dogovor s MMF-om da puna implementacija bude provedena polovinom naredne godine, a da će se na njoj raditi do kraja godine.

Rekao je da je se razgovaralo i o zapošljavanju u javnom sektoru, te podsjetio da se kontrola zapošljavanja provodi od 2013. godine i dodao da se sa MMF-om razgovaralo o tome da se pronađe način kako uz kontrolu zapošljavanja dati dovoljno mogućnosti svim državnim organima i poduzećima da popunjavaju kadrovske kapacitete i omoguće kvalitetnu uslugu i rast ekonomije.

Kako je precizirao, za prva tri mjeseca ove godine u Srbiji je umjesto planiranog fiskalnog deficita od 19 milijardi dinara ostvaren suficit od 15,8 milijardi dinara. To otvara mogućnosti za razgovor o povećanju mirovina i plaća, ali i za dodatne investicije u infrastrukturu. Imamo skoro 35 milijardi bolji rezultat nego što smo očekivali, to je skoro 300 milijuna eura i to nam daje za pravo da budemo optimisti za cijelu 2019. godinu - ocjenio je on.

Ministar financija najavio je da će najverojatnije u drugoj polovini  ove godine biti usvojen tzv. švicarski model za indeksaciju mirovine i istakao da je taj model  najpravedniji za  najstarije sugrađane. Tokom sljedeće posjete misije MMF-a, krajem rujna - početkom listopada ove godine očekuje se da će to i biti usvojeno, a u međuvremenu će se razgovarati oko još nekih modela, ali se očekuje da će ovaj model, kao najpravedniji i najbolji, biti usvojen.

Jedan od potencijalnih modela za indeksaciju mirovina je navedni  švicarski model, koji podrazumijeva da se indeksacija vrši svake godine u zavisnosti od toga koliko je stopa inflacije i koliko su porasle plaće. Oba ta pokazatelja su vagana  po 50 posto. To je model koji se primjenjuje u velikom broju zemalja i jedan je od najpovoljnijih, jer se vezuje za dva pokazatelja koji su i osnovne determinante visine mirovina. Sada se rade računice u vezi s tim modelom i još nije napravljen dogovor niti je  donesena konačna odluka. Kada bi po tom modelu povećanje mirovina bilo oko pet posto, oko 27 ili 28 milijardi dinara moralo bi više se izdvojiti u budžetu za te potrebe. Ovo je sistemsko rješenje i vlada je pod pritiskom MMF-a  dala  obećanje prošle godine da će naći najbolju formulu za indeksaciju mirovina.

Najava ministra financija da je vlada najbliža švicarskom modelu indeksiranja mirovina, naišla je na odobravanje i umirovljenika i stručne javnosti, naravno ako ovaj model bude i usvojen.

Naime, sve do 2006. godine ova formula je primjenjivana u Srbiji, da bi prema tvrdnjama fiskalnog savjeta na insistiranje svjetske banke on bio promjenjen tako da se mirovine usklađuju samo sa rastom cijena. Od 2010. formula je promjenjena na usklađivanje s cijenama i dijelom rasta BDP-a preko četiri posto.

Od 2014. godine i zakona o privremenom umanjenju mirovina usklađivanje mirovina  faktički je suspendirano, a vlada je odobravala povećanja mirovina na osnovu svojih procjena što je izazvalo negodovanje umirovljenika s obzirom da nisu mogli ni da pretpostave hoće li će im penzije i koliko rasti naredne godine.

Konačno u 2018. godini je promjenom zakona o PIO ukinuto usklađivanje mirovina po formuli. U zakonu uvedena je odredba da se mirovine usklađuju na osnovu fiskalnih mogućnosti što je ocjenjeno kao povećanje diskrecionih ovlašćenja vlade, a kritizirano i od domaće stručne javnosti, ali i od međunarodnih financijskih institucija. Iz vlasti su obećali da je to samo za ovu godinu, a da će već za 2020. naći odgovarajuću formulu za indeksiranje mirovina.

Ono što je ministar  financija najavio, osim što je ranije prilično uspešno korišćeno, također je i jedno od pet predloženih riješenja za usklađivanje mirovina koje je ponudio fiskalni savjet Srbije u veljači ove godine.

Udruženja i sindikati umirovljenika su raspravljali o ovim prijedlozima i odlučili da im najviše odgovaraju dva modela. Jedan od njih je upravo ovaj koji je predložio ministar financija, a drugi je usklađivanje mirovina 40 posto s inflacijom, a 60 posto s rastom zarada koji je nešto izdašniji prema prema umirovljenicima.

Iz fiskalnog savjeta ocjenjuje da bi usvajanje švicarske formule bilo dobro rješenje. „S jedne strane ovo rješenje je ekonomski održivo i ne bi predstavljalo financijsku prijetnju za budžet u narednim godinama. S druge strane pružila bi umirovljenicima predvidivost i povećanje životnog standarda jer mirovine ne samo da bi pratile inflaciju nego bi i dodatno došlo do realnog rasta mirovina u skladu s gospodarskim mogućnostima. Konkretno, ako bi se formula usvojila na jesen kako se najavljuje to bi značilo povećanje mirovina između pet i šest posto do kraja godine“, smatra fiskalni savjet. I umirovljenici napominju da je taj model upravo jedan od onih o kojima su oni raspravljali i koji im je prihvatljiv.

Iz sindikata umirovljenika ističu da je ono što je predložio ministar  finacija  i jedan od prijedloga umirovljenika, ali da će oni inzistirati na zaštitnim klauzulama u zakonu. „Mi ćemo tražiti da ukoliko prosječna mirovina padne ispod 60 posto prosječne plaće i ako masa mirovina padne ispod 9,5 posto BDP-a, da bude izvanredno usklađivanje mirovina“, poručeno je iz ovog  sindikata.

Prema analizi fiskalnog savjeta iz veljače ove godine gledano posljednjih deset godina prosječan godišnji rast mirovina s švicarskom  formulom iznosio bi 6,3 posto. U slučaju formule prema kojoj se mirovine usklađuju 40 posto s inflacijom, a 60 posto s rastom plaća, prosječan godišnji rast iznosio bi 6,4 posto.

Prvo novo povećanje mirovina može se očekivati od siječnju naredne godine. Ukupno 1,7 milijuna umirovljenika dobili bi povišicu od oko šest posto u prosjeku, a točan iznos povećanja vlada bi mogla priopćiti tokom studenog ili prosinca ove godine.

S druge strane neki  domaći ekonomski  stručnjaci smatraju  da plaće i mirovine u Srbiji ne bi trebalo povećavati u trenutku kada gospodarski rast slabi, odnosno da bi vlada Srbije trebala odustati od te ideje. “Ne bi trebalo razmišljati o povećanju plaća i mirovina. Nitko kad počinje kriza ne povećava plaće i mirovine. Gospodarska aktivnost u Srbiji na kraju prošle i početkom ove godine značajno je usporila dok je vantrgovinski deficit porastao” smatraju oni.

Svjetska banka je u novom ekonomskom izveštaju za Zapadni Balkan konstatirala da je gospodarski rast Srbije od 4,2 posto u prošloj godini nadmašio očekivanja, ali je istovremeno predvidjela da će u 2019. rast iznositi 3,5 posto. Za naredne dvije godine njena procjena je 4 posto rasta BDP-a.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je ima nekoliko razloga za usporavanje srpskog gospodarstva, ali i da na rast BDP-a Srbije u ovoj godini najviše utječe značajan pad proizvodnje ugljena i struje, porezi na robu koji se iz centralne Srbije isporučuju na Kosovu i Metohiji, kao i kvote za čelik koje je Srbiji  uvela EU.

+++

Misija MMF-a se na kraju posjete Beogradu “zahvalila vlastima Srbije na gostoprimstvu, otvorenim razgovorima i bliskoj suradnji”,  što pokazuje da je i ovoga puta bila veoma blagonaklona prema prema stavovima, ocjenama i projekcijama koje su izneli srpski predstvnici. Skoro svi razgovori protekli su u uzajamnim pohvalama postojećeg  stanja i pored niza slabosti s kojima se suočava Srbija. Date su  neke pretjerano optimstičke  izjave  koje  ne odgovaraju  realnom stanju stvari.

Postavlja se i pitanje zašto je Srbija poslije kako vlada kaže uspješno provedene fiskalne konsolidacije ušla u ovaj novi nepoznati PCI aranžman s MMF o kome  postoji  veoma malo  saznanja, pošto je  nedavno uveden u praksu prije dvije  godine (provode ga još Sejšeli i Ruanda, a zainteresirane su Angola i Uganda). To pokazuje da Srbija nema vlastiti kapacitet da sama iznese neophodne strukturne i druge reforme gospodarstva i društva. S obzirom na savjetodavni karakter ovog aranžmana sama misija MMF-a se nije ni mogla drugačije ponašati, nego da uglavnom samo pojačava ono  što su iznosili  srpski službenici koliko god to bilo nerealno i da ponudi po neki opće poznati savjet, koji ponavljaju u skoro svim razgovorima u zemljama koje posećuju.

MMF je izgubio  onaj značaj  koji je  nekada imao,  pa mnoge kritike koje dobija pokušava ublažiti  uvođenjem  raznih novih nejasnih i nepoznatih “olakšica”, umjesto da se pridržava svog statuta i da djeluje onako  kako  piše  u  članku I, a to  je  prvenstveno u  monetarnoj  sferi. Ovakvim širenjem  svoje  “djelatnosti” u  skoro svim područjima gospodarstva i društva zadire u politiku i mehanizme  drugih međunarodnih razvojnih  institucija što  dovodi  do određene zbrke kod  zemalja primatelja pomoći u pogledu onoga tko je za koje područje  stvarno  zadužen i  odgovoran. Ipak MMF nije razvojna institucija zbog čega ima veoma siromašan raspon strukturnih reformi. 

Kako je MMF proširio polje djelovanja tako je u posljednje vrijeme povećao i broj stručnjaka u  svojim misijama koji  su na nivou službenici nižeg i srednjeg ranga kao i  vrijeme koje provodi u  zemljama koje  mu  se obrate za pomoć. Tako je posljednja posjeta Srbije trajala skoro dva tjedna, a realno govoreći njegov “savjetodavni” posao mogao se obaviti u puno kraćem roku. Troškove boravka misije MMF-a, odnosno njegove birokracije koje  šetaju po svijetu pokriva zemlja-članica koju posjećuje, a u konkretnom slučaju praktično troškovi su plaćeni iz  dinarskog dijela nacionalne  kvote Srbije u MMF-u, koji se vodi na posebnom  računu kod NBS. Inače srpska kvota ukupno iznosi 654,8 milijuna specijalnih prava vučenja, odnosno oko 805 milijuna eura (SPV je obračunska jedinica  i rezervna aktiva MMF-a).

Posebna je  priča strahopoštovanje srpske vlasti  prema ovoj globalnoj i rigidnoj  instituciji  čije šefove misija primaju na razgovor i premijer i šef države umjesto da uz  guvernera resorni ministri trebaju biti  sasvim dovoljan  nivo,  posebno  sada kada se od MMF-a ne traži konkretna financijska pomoć (stand-by aranžman) nego samo savjeti općeg  karaktera. Slična je situacija i kada srpski najviši državni dužnosnici primaju na razgovore i razne  zamjenike  pomoćnika i pomoćnike pomoćnika ministra vanjskih poslova SAD koji  su  državni dužnosnici ili činovnici uglavnom  srednjeg ranga. 

Šef srpske delegacije je čelnik NBS koji je i guverner Srbije u MMF-u, a ne ministar  financija. Međutim u  ovim  posljednjim kao i ranijim razgovorima i pregovorima, glavnu  riječ je kako se iz medija vidjelo imao ovaj ministar,  a ne guverner koji je samo otvorio  i vodio plenarnu sjednicu u NBS i pojavio  se na završnoj konferenciji za novinare. Svojim, reklo bi se dosta agresivnim nastupom i populističkim izjavama i nekim netočnim konstatacijama, posebno oko rasta BDP-a i stranih investicija ministar finacija je  guvernera potisnuo u  drugi plan. U nekim  ranijim vremenima kada je  MMF imao sasvim drugu i ozbiljniju ulogu, guverneri istaknuti monetarni stručnjaci kao šefovi delegacija  bili su glavni igrači u uvijek teškim pregovorima s ovim “svjetskim financijskim  policajcem”.

Najveću  korist od ove posjete misije MMF-a trebali bi  imati srpski umirovljenici koji  mogu  očekivati upravo  zbog pritiska MMF-a indeksaciju umirovljenika odnosno vraćanje na neki  od postojećih modela obračuna najverojatnije primjenu švicarskog modela od početka iduće godine umjesto da vlada sama određuje povećanje (ili čak smanjenje) mirovina prema raspoloživom stanju u državnoj  kasi.

U srpnju ove godine navršava se 75 godina od osnivanja ove najvažnije svjetske financijske institucije. Od formiranja MMF u Bretton Woods-u  1944. godine, pa do  danas puno toga se promjenilo u svjetskom gospodarstvu, davno je došlo do kolapsa bretonvudskog monetarnog sistema, ali se MMF još uvijek i pored “proširene djelatnosti”, i omekšane “uslovljenosti”, pridržava se sveprisutnih univerzalnih recepata, zbog kojih  trpi  kritike širom svijeta. Zato je potrebna temeljna reforma ove institucije, prije svega u mehanizmu odlučivanja koju sprječavaju najbogatije zemlje na čelu sa SAD-om koje s nacionalnom kvotom i  brojem glasova imaju jedine pravo zabrane na donošenje svih  najvažnijih  odluka u MMF-u.

dr sc. Dejan Jovović,

Znanstveni savjetnik i redoviti član Znanstvenog društva ekonomista Srbije