Prema posljednjem izvještaju Erste Groupa „Vjerujemo u zlato“, cijena zlata tek treba dosegnuti vrhunac, s obzirom na niske realne kamatne stope i želju za sigurnim i održivim oblicima štednje i ulaganja.

Kako će američke Federalne rezerve nastaviti s politikom nultih kamatnih stopa najmanje do 2014., realne kamate i dalje će biti negativne, što stvara podlogu za daljnji rast cijene zlate.

Od zadnjeg izvještaja Erste Groupa o zlatu iz srpnja 2011. cijena zlata u eurima porasla je za 26%. Kratkoročno se čini da zbog sezonskih učinaka neće biti većih promjena cijene, međutim razdoblje najbolje sezone za zlato počinje u kolovozu. Stoga je naša ciljana cijena za sljedećih 12 mjeseci 2.000 američkih dolara. Kako je pred nama faza daljnjeg ubrzavanja rasta, očekujemo dugoročnu ciljanu cijenu od najmanje 2.300 američkih dolara na kraju ciklusa, pojašnjava Ronald Stöferle, analitičar Erste Groupa i autor izvještaja.

Cijene zlata će dodatno rasti

Ronald Stöferle ističe da je jedan od razloga izvrsnih rezultata zlata relativni manjak plemenitog metala u usporedbi s arbitrarno tiskanim novčanicama. Zlato je tako visoko cijenjeno jer je godišnja proizvodnja u odnosu na rezerve tako mala. Zlatne rezerve rastu približno 1,5% godišnje. Nasuprot tome, novčana masa raste stopom koja je nekoliko puta veća“. Osim toga, atraktivnost zlata kao sigurnog oblika štednje raste upravo u gospodarski nesigurnim vremenima. „Europska središnja banka upravo je spustila kamatne stope na povijesno najnižu razinu te se čini da će se ta razina zadržati dulje vrijeme. Negativne realne kamatne stope predstavljaju savršeno okruženje za zlato, kaže stručnjak za zlato Erste Groupa.

Čak 70% ukupne potražnje za zlatom dolazi s tržišta u nastajanju

Glad za zlatom na tržištima u nastajanju također je dijelom odgovorna za porast cijene. Dok je 1980. na Europu i SAD otpadalo 70% potražnje, danas taj postotak iznosi tek 20%. U proteklih pet godina udio tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo je 70%. Više od polovice odnosi se na Kinu i Indiju. Osim snažnog tradicionalnog afiniteta prema zlatu (naročito u Indiji), sve veća potražnja i rast štednje na tržištima u nastajanju mogu se pripisati većem prosperitetu. Ipak, što se tiče načina korištenja štednje, opcije lokalnih investitora vrlo su ograničene. U tom se smislu zlato kroz stoljeća pokazalo kao najbolja imovina za očuvanje vrijednosti. Pod pretpostavkom daljnjeg rasta prihoda u Kini i Indiji i negativnih ili niskih realnih kamatnih stopa, zlato će automatski imati koristi od tog trenda, kaže Stöferle.

Osim toga, sve su jače kritike na dominaciju dolara kao valute: čini se da se mnoge države žele osloboditi okova američke valute. Kina, Rusija i Indija, ali i Japan, sve više pokazuju želju da bilateralnu trgovinu obavljaju u vlastitim valutama ili u robi, kako bi izbjegli američki dolar. To je jasna naznaka pomaka u paradigmi jer se više od dvije trećine američkih dolara nalazi u inozemstvu.

Zlato je sigurna oaza za imovinu i ima mjesta u svakom portfelju

Zlato je definitivno postalo atraktivnije kao 'sigurna oaza za imovinu' u vrijeme nestabilnosti na globalnim financijskim tržištima, navodi Stöferle. Zlato bez problema zadovoljava kriterije po kojima se smatra 'sigurnom oazom' (niski kreditni i tržišni rizici, visoka tržišna likvidnost i nizak rizik inflacije i tečaja). Svi pričaju o zlatu, ali ono se još uvijek ne nalazi u svim portfeljima: na zlato se odnosi jedva 0,15% institucionalnih portfelja. Jednako niske alokacije primjetne su i u slučaju dionica rudnika zlata. (PS/JK)