Prema prvoj procjeni DZS-a, bruto domaći proizvod je u drugom tromjesečju ove godine zabilježio realan pad od 2,1% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine (u kojem je gospodarstvo ostvarilo rast od 0,6% godišnje), što je nešto manji pad nego što smo očekivali. Tako je gospodarska aktivnost i treće tromjesečje za redom u negativnom teritoriju.

Iako podaci po sastavnicama potrošnje još uvijek nisu poznati (konačni podaci najavljeni su za 20. rujna), ekonomski pokazatelji za spomenuto tromjesečje upućuju na vjerojatan negativan doprinos svih komponenti.

Godišnji rast nezaposlenosti (3,3%) te pad zaposlenosti, razmjerno visok pad trgovine na malo (5,6% godišnje) te stagnacija kreditiranja stanovništva utjecat će na negativan doprinos potrošnje kućanstava. Oporavak investicija također ne očekujemo s obzirom na intenziviranje negativnih kretanja industrijske proizvodnje (godišnji pad od 6,2% u drugom tromjesečju) u odnosu na prvo tromjesečje te nastavak pada obujma građevinskih radova na godišnjoj razini (oko 9% godišnje).

Nastavak negativnih trendova

Zbog nepostojanja alternative štednji, ne očekujemo niti pozitivan doprinos državne potrošnje. U drugom tromjesečju negativan doprinos trebao bi ostvariti i neto izvoz s obzirom da je robni izvoz pao znatno više od robnog uvoza (10,2% vs 2,83% godišnje), što ne očekujemo da će biti nadoknađeno izvozom usluga.

Negativna kretanja mogla bi biti ublažena pozitivnim rezultatima turizma gdje je zabilježen godišnji rast dolazaka i noćenja. Očekivanja pozitivnih rezultata u trećem tromjesečju mogla bi biti umanjena nepovoljnim vremenskim prilikama (suša), koja će zasigurno utjecati na poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetsku bilancu. Do kraja godine zasigurno ne očekujemo oporavak domaće potražnje, a s obzirom na slabe pokazatelje iz Europske unije, ni inozemna potražnja ne bi se trebala oporaviti, ističu analitičari RBA u svojim najnovijim analizama. (ps/jk)