Šok-scenarij, koji ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja pad realnog BDP-a od 1,6 posto, a zbog slabije dostupnosti i više cijene inozemnog financiranja, uključuje i učinak kumulativnog slabljenja tečaja kune prema euru za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij tijekom 2012. Temeljni scenarij, pak, koji se smatra najvjerojatnijim ishodom, uključuje pad realnog BDP-a u 2012. od 0,2 posto pod utjecajem nepovoljnoga međunarodnog okružja i snažne domaće fiskalne prilagodbe te zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru, navodi se u publikaciji središnje banke Financijska stabilnost.

U temeljnom scenariju udio loših u ukupnim kreditima banaka do kraja 2012. godine mogao bi dosegnuti otprilike 17 posto. Inače je lani udio ukupnih loših kredita u ukupnim kreditima rastao malo sporije zbog znatnog povećanja iznosa niskorizičnih kredita odobrenih državi, te je na kraju rujna 2011. iznosio 12,2 posto. Stresni scenarij pretpostavlja pak snažniji porast udjela loših kredita, koji bi dosegnuo razinu od oko 23 posto. Standardno najveći doprinos dinamici loših kredita daju poduzeća, njihov udio loših kredita, koji je krajem rujna 2011. iznosio 19,9 posto, u temeljnom scenariju krajem ove godine iznosio bi 30 posto, a u šok-scenariju 42 posto.

Rizični potrošački krediti

Malo blaži porast rizičnosti vezuje se za potrošačke kredite, čiji udio loših kredita u prikazanim scenarijima doseže 13 odnosno 14 posto. Udio loših kredita u segmentu stambenog financiranja blago bi porastao na 6,3 posto u temeljnom odnosno na 8 posto u šok-scenariju. Kod kredita stanovništvu inače su prisutne znatne razlike između pojedinih potkategorija, a udio loših u ukupnim kreditima stanovništvu na kraju rujna 2011. iznosio je 8,5 posto. Projicirani neto prihod banaka u temeljnom scenariju, ističu iz HNB-a, trebao bi i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju cjelokupnog troška ispravaka vrijednosti, pa bi pod pretpostavkom zadržavanja dobiti stopa adekvatnosti kapitala sektora porasla za malo manje od dva postotna boda (1,6 p.b.) u odnosu na rujan 2010. godine (kada je iznosila prosječnih 19,5 posto).

Stabilnost u svim uvjetima 

U odnosu na osnovni scenarij, u šok scenariju dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u šok scenariju bila bi smanjena za 1,1 postotni bod, te bi za gotovo tri postotna boda bila niža u odnosu na temeljni scenarij. U tom bi šok scenariju do kraja ove godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od (minimalnih) 12 posto imalo devet banaka koje raspolažu s oko 9 posto imovine sektora. Istodobno bi četiri banke koje raspolažu s 1,2 posto imovine sektora imale stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto. 

Središnja je banka, uzimajući u obzir visoku kapitaliziranost domaćih banaka te pritiske s kojima se suočavaju inozemni vlasnici zbog krize u eurozoni, ispitala i otpornost uz mogućnost odljeva zarada koje su u dosadašnjim ispitivanjima otpornosti bile automatski korištene za svojevrsnu dokapitalizaciju banaka. U šok-scenariju, u kojemu se svaka dobit isplaćuje vlasnicima, bankarski bi sektor ostao stabilan i dobro kapitaliziran, a do kraja 2012. godine došlo bi do pada agregatne stope adekvatnosti kapitala za otprilike 1,5 postotnih bodova. (Hina/HT)

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL