Najava ministra Slavka Linića o uvođenju poreza na imovinu već sredinom iduće godine, čini se gotovo utopijskom. Naime, bez pune primjene OIB-a država ne može znati kolika je čija imovina, a pokazalo se kako nije bilo političke volje da OIB potpuno zaživi, piše Jutarnji list.

Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, rekla je kako će cijela sljedeća godina biti upravo u znaku zaživljavanja OIB-a.

Trebamo vidjeti i dokle smo dogurali s informatizacijom, posebno u sustavu socijale, pa sam zatražila da mi se hitno pripremi izvještaj o tome, kazala je Opačić.

Socijalnu pomoć primaju i oni kojima ne treba

Još uvijek nepotpuno funkcioniranje OIB-a nije prepreka samo za uvođenje poreza na imovinu. Jedna je studija Svjetske banke pokazala da otprilike 40% sredstava namijenjenih socijalno ugroženim građanima odlazi onima kojima to zapravo nije potrebno. S obzirom da je u ovoj godini za socijalu izdvojeno 28 milijardi kuna, prema toj procjeni Svjetske banke, oko 11 milijardi kuna otišlo je u ruke onima kojima pomoć stvarno nije trebala.

Vlada mora zasukati rukave

Svi tehnički uvjeti za provedbu OIB-a postoje, ali nije bilo političke volje da se donesu zakoni koji bi ga stavili u punu upotrebu. Pretpostavlja se da je to zbog toga što se vlast nije htjela zamjeriti biračima, od kojih mnogi primaju socijalnu pomoć prijavljeni na minimalac, ali uz to primjerice, iznajmljuju stan i prihodi su im znatno veći od prikazanih.

Pred novom je Vladom stoga velik posao. Potrebno je umrežiti sve evidencije – od osnovnih matica, preko gruntovnica i katastara, do podataka o socijalnim naknadama. Kada, uz sve to, OIB krene u potpunu upotrebu, tada se može govoriti o oporezivanju imovine jer do tada se, zapravo, neće sa sigurnošću moći utvrditi tko posjeduje što. (jh)

Izvor: Jutarnji list, 30. prosinca 2011.
Foto: PIXSELL