Prosječna razina duga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj iznosi 1,6 posto BDP-a, što nije puno u europskim razmjerima, no problem je što lokalne jedinice nemaju novaca ni za financiranje ukupnih rashoda, a pogotovo im nedostaju sredstva za razvojne projekte, rečeno je na današnjem skupu "Kako se zadužuje lokalna samouprava".

Ukupni dug svih lokalnih jedinica - županija, gradova i općina, u 2009. godini iznosio je šest milijardi kuna, od čega se veći dio odnosio na izdana jamstva, a manji na kredite i obveznice, što nije veliki iznos u odnosu na druge europske zemlje, posebice na visokorazvijene i decentralizirane države poput Danske ili Norveške, istaknula je Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta. Glavni je problem što zbog manjka sredstava i neodgovarajuće strukture prihoda lokalnih proračuna, gdje se tekući prihodi uglavnom troše za "krpanje" tekućih rashoda, nema novaca za kapitalne investicije i projekte.

Zaduživanje kao izvor financiranja

Predsjednik Udruge općina RH Đuro Bukvić upozorio je da su uslijed krize prihodi sustava lokalne samouprave u prošloj godini pali za 6 posto, odnosno nešto manje od milijarde kuna, u odnosu na 2009. godinu, a čak 11 posto u odnosu na 2008. godinu.

U takvoj situaciji posebno stradaju ruralne sredine u kojima zbog nemogućnosti ulaganja dolazi do sve veće depopulacije, a ako se ovako nastavi kroz neko vrijeme nestat će trećina hrvatskih sela i seljaka, ustvrdio je Bukvić.

Budući da u uvjetima krize zaduživanje često preostaje jedinim načinom za financiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata, lokalni čelnici trebaju imati na umu neka "zlatna pravila" - zaduživanjem se ne smiju financirati tekuće potrebe nego samo kapitalni objekti, a budući prihodi od takvih ulaganja moraju nadmašiti troškove financiranja, odnosno gospodarski rast treba biti veći od realne kamatne stope, napomenula je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek. (Hina/jk)