Za zamjenicu je predložena Sandra Švaljek negdašnja zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Ravnateljici Ekonomskog  instituta u Zagrebu Sandri Švaljek  za osam dana istječe drugi četverogodišnji mandat. Za treći se nije kandidirala.

Vlada će danas na sjednici raspisati natječaj za konzultanta za privatizaciju Hrvatske poštanske banke, najavio je ministar financija Slavko Linić.

Prijedlog zakona o financijskom poslovanju u idućih tjedan ili dva bit će upućen u saborsku proceduru, a njime se želi uvesti reda u plaćanje među poduzetnicima kako bi se riješio problem nelikvidnosti, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na tematskoj sjednici Go

Razvoj povoljne ulagačke klime i stvaranje predvidivih i stabilnih uvjeta poslovanja osnovni su uvjeti obilnijeg dotoka stranih investicija, ocijenjeno je na konferenciji "Investment Summit Croatia and SEE", u organizaciji veleposlanstva Švedske i švedskog Trgovinskog vijeća.

Izmjene poreznog sustava što ih je provela nova Vlada bile su nepotrebne i skupe te se na njih gubilo vrijeme i energija, ocjena je Sandre Švaljek, ravnateljice Ekonomskog instituta i poreznog stručnjaka Guste Santinija, iznesena na okruglom stolu: „Ocje

Prosječna razina duga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj iznosi 1,6 posto BDP-a, što nije puno u europskim razmjerima, no problem je što lokalne jedinice nemaju novaca ni za financiranje ukupnih rashoda, a pogotovo im nedostaju sredstva za razvojne projekte, rečeno je na dan

Zajednički projekt Poslovnog dnevnika i časopisa Banka pod sintagmom „Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva“ se nastavlja.

Financijska agencija (Fina) dodijelila je danas nagradu "Zlatna bilanca" za najuspješnije poduzeće prema financijskim pokazateljima u 2010.

Zlatno doba tržišta nekretnina u Hrvatskoj teško će se ponoviti, ali postoje naznake oporavka koji bi trebao slijediti povoljnije gospodarske trendove koji se očekuju, ocijenjeno je na Godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretn

Odluka Hrvatske narodne banke o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, a oslobađanje 6,3 milijardi kuna za