Odluka Hrvatske narodne banke o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, a oslobađanje 6,3 milijardi kuna za kreditiranje projekata u gospodarstvu trebalo bi potaknuti i novo zapošljavanje, procjenjuju bankari i ekonomski analitičari uz napomenu da to ovisi i o drugim čimbenicima.

Komentirajući odluku središnje banke, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek kaže kako je svaka mjera takve vrste u ovom trenutku dobrodošla jer se naše gospodarstvo vrlo teško oporavlja, za razliku od gospodarstava zemalja u okruženju.

No, najveći problem Hrvatske nije nedostatak likvidnosti u bankarskom sustavu već zastarjele gospodarske strukture, koje nisu konkurentne i zbog kojih nema oporavka koji bi se temeljio na rastu izvoza, ističe Švaljek.

Prognoza o BDP-u

Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, kaže da, iako je HNB-ovo popuštanje dobra vijest za gospodarstvo, neće mijenjati svoju ovogodišnju prognozu o BDP-u.

"Među ostalim, i zbog uobičajenog vremenskog jaza između implementacije konkretnih projekata i njihovih efekata. Ipak, taj potez očito jača kreditnu aktivnost u 2011. godini, povrh već poboljšane HBOR-ove kreditne sheme, što bi nas moglo potaknuti da poboljšamo naše procjene srednjoročnoga rasta", ocjenjuje Stojić.

Stojić smatra kako ostaje nejasno kako će HNB osigurati da većina investicijskih sredstava završi u proizvodnji i turizmu u vrijeme kada je država očito suočena s poteškoćama u refinanciranju sve veće proračunske rupe. (Hina/jk)

Foto: Patrik Macek/PIXSELL