Nakon snažne prve polovice godine, gospodarstvo EU-a sada je ušlo u puno izazovniju fazu. Šokovi izazvani agresorskim ratom Rusije protiv Ukrajine smanjuju globalnu potražnju i jačaju globalne inflatorne pritiske. EU je među najizloženijim naprednim gospodarstvima, zbog zemljopisne blizine rata i velike ovisnosti o uvozu plina iz Rusije. Energetska kriza nagriza kupovnu moć kućanstava i opterećuje proizvodnju. Gospodarski sentiment je osjetno opao.

Iako bi rast u 2022. trebao biti bolji od prethodnog predviđanja, izgledi za 2023. znatno su slabiji za rast i viši za inflaciju u usporedbi s ljetnom među prognozom Europske komisije.

Očekuje se da će se rast znatno smanjiti na prijelazu godine 
Realni rast BDP-a u EU-u iznenadio je uzlaznu stranu u prvoj polovici 2022., jer su potrošači energično nastavili trošiti, osobito na usluge, nakon ublažavanja mjera za suzbijanje COVID-19. Ekspanzija se nastavila i u trećem tromjesečju, ali znatno slabijim tempom.
Usred povećane neizvjesnosti, visokih pritisaka na cijene energije, pada kupovne moći kućanstava, slabijeg vanjskog okruženja i strožih uvjeta financiranja očekuje se da će EU, europodručje i većinu država članica odvesti u recesiju u zadnjem kvartalu godine. 

Ipak, snažan zamah iz 2021. i snažan rast u prvoj polovici godine trebali bi podići rast realnog BDP-a u 2022. u cjelini na 3,3% u EU-u (3,2% u europodručju) - znatno iznad projiciranih 2,7% u ljetnoj među prognozi.

Budući da inflacija nastavlja rezati raspoloživi dohodak kućanstava, smanjenje gospodarske aktivnosti nastavit će se u prvom tromjesečju 2023. Očekuje se da će se rast vratiti u Europu u proljeće, dok inflacija postupno popušta svoj stisak na gospodarstvo. Međutim, uz snažne vjetrove koji još uvijek koče potražnju, gospodarska će aktivnost biti prigušena, s rastom BDP-a koji će 2023. u cjelini dosegnuti 0,3 % i u EU-u i u europodručju. Predviđa se da će se do 2024. gospodarski rast postupno oporaviti, u prosjeku 1,6 % u EU i 1,5 % u eurozoni.

Inflacija tek treba doseći vrhunac prije postupnog popuštanja

Očekuje se da će očitanja inflacije veća od očekivanih tijekom prvih deset mjeseci 2022. i sve veći cjenovni pritisci pomaknuti vrhunac inflacije na kraj godine i podići projekciju godišnje stope inflacije na 9,3% u EU-u i 8,5% u europodručje.

Očekuje se da će se inflacija smanjiti 2023., ali da će ostati visoka na 7,0 % u EU-u i 6,1 % u europodručju, prije nego što se 2024. smanji na 3,0 % odnosno 2,6 %.

Najjače tržište rada u desetljećima kako bi ostalo otporno
Unatoč izazovnom okruženju, tržište rada i dalje ima snažne rezultate, uz zaposlenost i participaciju na najvišoj razini, a nezaposlenost na najnižoj u desetljećima. Snažna gospodarska ekspanzija dovela je do zapošljavanja dodatnih dva milijuna ljudi u prvoj polovici 2022., čime je broj zaposlenih osoba u EU-u porastao na rekordnih 213,4 milijuna. Stopa nezaposlenosti u rujnu je ostala na rekordno niskoj razini od 6,0%.
Očekuje se da će tržišta rada reagirati na usporavanje gospodarske aktivnosti s odmakom, ali da će ostati otporna. Predviđa se da će rast zaposlenosti u EU-u iznositi 1,8% 2022., prije nego što se zaustavi 2023. i umjereno poraste do 0,4% 2024.

Predviđa se da će stope nezaposlenosti u EU 2022. iznositi 6,2%, 2023. 6,5%, 2024. 6,4%.

Nizak rast, visoka inflacija i mjere energetske potpore opterećuju deficite
Snažan nominalni rast u prva tri tromjesečja godine i postupno ukidanje potpore povezane s pandemijom potaknuli su daljnje smanjenje državnog deficita u 2022., unatoč novim mjerama usvojenim za ublažavanje utjecaja skokovitog rasta cijena energije na kućanstva i tvrtke. 
Nakon što je 2021. pao na 4,6 % BDP-a (5,1 % u europodručju), predviđa se da će se deficit u EU-u ove godine dodatno smanjiti na 3,4 % BDP-a (3,5 % u europodručju).
Međutim, u 2023. ukupni državni deficit trebao bi ponovno blago porasti (na 3,6% u EU i 3,7% u europodručju) kako gospodarska aktivnost slabi, rashodi za kamate rastu, a vlade produljuju ili uvode nove diskrecijske mjere za ublažavanje utjecaj visokih cijena energije. Njihovo planirano povlačenje tijekom 2023. i nastavak rasta trebali bi smanjiti pritisak na javne blagajne nakon toga. Kao rezultat toga, deficit se projicira na 3,2% BDP-a u EU-u i 3,3% u europodručju 2024. godine.

Tijekom prognoziranog razdoblja predviđa se daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u u EU-u, s 89,4 % BDP-a u 2021. na 84,1 % BDP-a u 2024. (i sa 97,1 % na 91,4 % u eurozoni).

Izniman stupanj neizvjesnosti
Ekonomski izgledi i dalje su okruženi iznimnim stupnjem neizvjesnosti jer se ruski agresorski rat protiv Ukrajine nastavlja, a potencijal za daljnje gospodarske poremećaje je daleko od iscrpljenog.

Najveća prijetnja dolazi od nepovoljnih kretanja na tržištu plina i rizika od nestašica, posebno u zimi 2023.-24. Osim opskrbe plinom, EU ostaje izravno i neizravno izložen daljnjim šokovima na drugim robnim tržištima koji odjekuju geopolitičkim napetostima.

Dugotrajnija inflacija i moguće neuredne prilagodbe globalnih financijskih tržišta novom okruženju visokih kamatnih stopa također ostaju važni čimbenici rizika. Oboje je pojačano mogućnošću nedosljednosti između ciljeva fiskalne i monetarne politike.
Ova se prognoza temelji na nizu tehničkih pretpostavki koje se odnose na tečajeve, kamatne stope i cijene robe s datumom presjeka 31. listopada. Za sve ostale dolazne podatke, uključujući pretpostavke o vladinim politikama, ova prognoza uzima u obzir informacije do, uključujući, 27. listopada. Osim ako se nove politike ne najave i specificiraju s odgovarajućim detaljima, projekcije pretpostavljaju da nema promjena politike.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljeće i jesen) i dvije privremene prognoze (zimu i ljeto). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice, kao i agregate EU-a i eurozone.

Ekonomska prognoza Europske komisije za zimu 2023. ažurirat će projekcije BDP-a i inflacije, a očekuje se da će biti predstavljena u veljači 2023.
Ovo je prekretnica za gospodarstvo EU-a dok se suočavamo s posljedicama neizazvanog rata Rusije protiv Ukrajine i složenog geopolitičkog okruženja: visoke cijene energije potiču inflaciju, ljudi diljem Europe bore se s rastućim životnim troškovima, a naše tvrtke gube konkurentnost. Nakon relativno snažnih gospodarskih rezultata ove godine, gospodarski izgledi za sljedeću godinu su oslabili te očekujemo samo 0,3% rasta gospodarstva EU sljedeće godine. No snažno tržište rada zajedno s reformama i ulaganjima u Instrument za oporavak i otpornost trebalo bi pomoći u podršci gospodarstvu. Naš fokus sada je podržati najugroženije ciljanim mjerama, uskladiti fiskalnu i monetarnu politiku za borbu protiv inflacije i osigurati naše buduće opskrbe energijom što je brže moguće. Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo

(ps/smm)