Pozitivni gospodarski pomaci širom svijeta podrazumijevaju da se, premda u krajnjem siromaštvu živi sve manje ljudi, gotovo polovina svjetskog stanovništva ili 3,4 milijarde ljudi još uvijek muči s ispunjavanjem osnovnih potreba, ističu u Svjetskoj banci.

U svom dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom blagostanju, objavljenom pod naslovom „Spajanje djelića slagalice siromaštva“ (Piecing Together the Poverty Puzzle), Svjetska banka napominje kako preživljavanje s manje od 3,20 USD dnevno čini granicu siromaštva u zemljama s nižim srednjim dohotkom, dok 5,50 USD dnevno predstavlja standard u zemljama s višim srednjim dohotkom.

Svjetska banka i dalje se zauzima za ostvarenje cilja prema kojem bi krajnje siromaštvo, koje se određuje kao preživljavanje s manje od 1,90 USD dnevno, trebalo iskorijeniti do 2030. godine. Udio svjetskog stanovništva koje živi u krajnjem siromaštvu 2015. je godine pao na 10 posto, ali se usporila dinamika opadanja krajnjeg siromaštva, upozorila je Banka 19. rujna.

No, s obzirom na to da gospodarski rast podrazumijeva kako kudikamo veći dio siromašnih u svijetu danas živi u imućnijim zemljama, dodatne granice siromaštva i šire spoznaje o siromaštvu presudne su za njegovo cjelovito suzbijanje, stoji u izvješću.

„Iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva do 2030. godine i promicanje zajedničkog blagostanja naši su ciljevi za čije se ostvarenje i dalje zauzimamo“, kazao je Jim Yong Kim, predsjednik Grupacije Svjetske banke. „Istodobno, siromaštvo možemo sagledati iz šire perspektive na različitim razinama i dimenzijama diljem svijeta. Taj pogled otkriva nam kako je siromaštvo šire rasprostranjeno i dublje ukorijenjeno, što naglašava važnost ulaganja u ljude.“

Mada su stope krajnjeg siromaštva znatno opale, spustivši se s 36 posto iz 1990. godine, prošireno ispitivanje siromaštva u ovome izvješću jasno pokazuje koliko je golem izazov njegova iskorjenjivanja. U 2015. godini, više od 1,9 milijarda ljudi ili 26,2 posto svjetskog stanovništva preživljavalo je s manje od 3,20 USD dnevno. Gotovo 46 posto svjetskog stanovništva preživljavalo je s manje od 5,50 USD dnevno.

Osim toga, u izvješću se izlazi iz okvira čisto novčanih mjerila siromaštva ne bi li se shvatilo kako pristup odgovarajućoj vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju ili električnoj energiji utječu na blagostanje obitelji. A kako teret siromaštva često najviše tišti žene i djecu, u izvješću se ispituje i kako se siromaštvo može razlikovati unutar pojedinog kućanstva.

U izvješću se utvrđuje kako je dohodak 40 posto najsiromašnijih porastao u 70 od ukupno 91 promatranog gospodarstva. U više od polovine gospodarstava, njihov dohodak rastao je brže od prosjeka, što znači da su dobivali veći komad gospodarskog kolača. No, u nekim dijelovima svijeta zabilježeno je zaostajanje u dijeljenju blagostanja. U izvješću se također upozorava na to da su podaci potrebni na ocjenu zajedničkog blagostanja najslabiji upravo u zemljama gdje ga je najpotrebnije unaprijediti. Tek jedna od četiri zemlje s niskim dohotkom i četiri od 35 država koje se smatraju krhkima ili pogođenim sukobima raspolažu podacima o kretanju zajedničkog blagostanja kroz vrijeme.

Nova mjerila omogućuju Svjetskoj banci bolje praćenje siromaštva u svim zemljama, na više područja života i za sve pojedince u pojedinom kućanstvu.

„Spajanje djelića slagalice siromaštva“ objavljuje se na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, a događaj će popratiti i službeno predstavljanje koje će World Bank Live prenositi na svojim stranicama s početkom od 12:30 po EDT (16:30 po UTC/GMT).

KRATKI PREGLED PO REGIJAMA

Istočna Azija i Pacifik: Ova regija bila je jedna od najuspješnijih u pogledu zajedničkog blagostanja. Dohodak najsiromašnijih 40 posto stanovništva između 2010. i 2015. godine porastao je za prosječno 4,7 posto. Istočna Azija ne samo da je zabilježila najveće smanjenje krajnjeg siromaštva, već i najveći pad postotka ljudi koji preživljavaju s manje od 3,20 odnosno 5,50 USD dnevno. Mada je krajnje siromaštvo vrlo nisko, regija je zabilježila veći postotak ljudi koji nemaju pristup sustavu odvodnje.

Europa i Srednja Azija: Mnoge zemlje ove regije nazadovale su kad je riječ o porastu dohotka najsiromašnijih 40 posto njihova stanovništva. S druge strane, oporavak je zamjetan u više gospodarstava gdje je najsiromašnijih 40 posto stanovništva doživjelo velik pad uslijed financijske i dužničke krize. Među regijama u razvoju, Europa i Srednja Azija zabilježile su najniži postotak ljudi koji preživljavaju ispod granice siromaštva od 3,20 odnosno 5,50 USD dnevno. No, kad je posrijedi postotak ljudi koji se nisu upisali u škole, regija nije toliko uspješna koliko su to Istočna Azija i Pacifik ili Latinska Amerika i Karibi.

Latinska Amerika i Karibi: U razdoblju od 2010. do 2015. godine, ova regija zabilježila je manje zajedničkog blagostanja nego prethodnih godina jer je na njezina gospodarstva utjecalo usporavanje rasta globalnih cijena sirovina. U 2015. godini, gotovo 11 posto stanovništva regije preživljavalo je s manje od 3,20 USD dnevno, a 26 posto s manje od 5,50 USD dnevno. U nenovčanim dimenzijama kao što su odsutnost pristupa vodi za piće, primjerenom sustavu odvodnje ili električnoj energiji, siromaštvo je bilo daleko manje povezano s novčanim aspektima.

Bliski Istok i Sjeverna Afrika: Mada je ova regija zabilježila porast broja ljudi koji preživljavaju s manje od 1,90 USD dnevno, krajnje siromaštvo zadržalo se na niskoj razini. No, u regiji je 2015. godine bilo više ljudi koji su preživljavali s manje od 5,50 USD dnevno nego što ih je bilo 1990. K tome, gotovo jedan od sedmero stanovnika nema pristup primjerenom sustavu odvodnje.

Južna Azija: Između 2010. i 2015. godine, ova regija zabilježila je zamjetan porast prihoda najsiromašnijih 40 posto svoga stanovništva. Unatoč tome što je krajnje siromaštvo između 1990. i 2015. godine palo za 35 posto, broj stanovnika regije koji su preživljavali s manje od 3,20 USD dnevno u 2015. godini smanjio se tek za 8 posto, dok je 80 posto stanovništva regije i dalje preživljavalo s manje od 5,50 USD dnevno. Isto tako, u regiji je bilo daleko više ljudi koji žive u kućanstvima bez pristupa električnoj energiji ili primjerenom sustavu odvodnje nego li onih koji žive u materijalnom siromaštvu.

Supsaharska Afrika: U ovoj regiji trećina zemalja zabilježila je negativan rast dohotka najsiromašnijih 40 posto njihova stanovništva. U Africi - regiji s najvećim brojem krajnje siromašnih – broj stanovnika gotovo se udvostručio između 1990. i 2015. godine, pri čemu je jedna od najvećih stopa rasta stanovništva zabilježena među onima koji su preživljavali s manje od 3,20 , a više od 1,90 USD dnevno. Siromašni su trpjeli od više deprivacija, kao što su niska razina potrošnje i nedostatak pristupa obrazovanju i osnovnim infrastrukturnim uslugama.