Istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u rujnu ove godine na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazalo je da je gotovo 85% građana Hrvatske svjesno važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 469 kuna, što predstavlja 41 kunu manji iznos nego lani.

Velika većina građana, njih 83%, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i stvaranje zaliha za „stare dane“ (19%).

Klasična štednja još uvijek prvi izbor

Ukupno 43% građana koristi klasične oblike štednje, 16% ih ulaže u životna osiguranja, a 9% u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice izbor su kod 5% građana, 4% posto njih ulaže u nekretnine, a 3% u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Na začelju je ulaganje u zlato i ostale plemenite metale, koji predstavljaju izbor za 1% građana.

Nadalje, oko 15% građana izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli više, njih 62% uštedjelo je otprilike isti iznos, dok je nešto manje od 20% ispitanika uštedjelo manje. Zanimljiv je podatak da najviše mjesečno uštedi najmlađa skupina ispitanika, između 15 i 29 godina, i to u prosjeku 587 kuna. Istraživanje također pokazuje da muškarci u prosjeku mjesečno izdvoje 551 kunu, odnosno 162 kune više od žena.

„Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno razmjerno nizak u alternativne oblike, sugerira da kod hrvatskih građana još uvijek prevladava konzervativniji pristup ulaganju“, ističe Marko Krog, direktor Sektora građanstva Erste banke. „Međutim, u postojećim tržišnim uvjetima koje karakterizira vrlo niska razina kamatnih stopa, postoji prostor za jačanje trenda snažnijeg korištenja drugih oblika ulaganja. Alternativu u ovom trenutku mogu predstavljati investicijski fondovi, osiguranja i dobrovoljna mirovinska štednja, a ovisno o osobnim preferencijama prema riziku, također i opcije koje se mogu pronaći na dioničkom tržištu. Osnovni savjet građanima je razmišljati dugoročno, potražiti adekvatan savjet od stručnjaka, financijskih savjetnika, te kvalitetno diverzificirati svoja ulaganja, vodeći računa o stupnju rizika svakog od njih“, zaključuje Krog.

Austrijanci prosječno uštede najviše, Hrvati iza Mađara

Iako visina primanja ima značajan utjecaj na razinu štednje, zanimljivo je usporediti iznose koje građani u zemljama srednje i istočne Europe mjesečno izdvajaju za potrebe štednje. Studija pokazuje da s prosječnih 259 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 111 eura te Česi sa 105 eura. Nakon Mađara sa 65 ušteđenih eura nalaze se Hrvati s mjesečno ušteđena 63 eura, a iza njih nalaze se još Rumunji (57 eura) i Srbi (40 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama osim u Hrvatskoj i Srbiji, a Austrijanci prednjače s 15% većim prosječnim iznosom štednje. Slijede ih Česi s 9% većim izdvojenim iznosom.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što bi učinili da imaju na raspolaganju dodatnih 4000 kuna mjesečno, više od polovine ispitanika (53%) novac bi stavili na tekući račun, a nešto više od jedne trećine (38%) na štednu knjižicu ili štedni račun. U slučaju da se odluče investirati dio tog iznosa ili možda cijeli iznos, ispitanici su bili upitani kome bi se obratili za pomoć oko donošenja takve odluke. Njih 35% odgovorilo je da bi za savjet upitali svoju obitelj i prijatelje, njih 12% banku, dok je 11% njih odgovorilo da bi sami istražili na internetu. Njih 46% je odgovorilo da ne bi nikoga pitali jer sami najbolje znaju gdje i kako bi investirali.