U rujnu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 5,0 posto, što je njezina najviša razina u gotovo četiri godine i znatno viša nego što se očekivalo.

U rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 1,4 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine skočile za 5,0 posto. To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila 4,0 posto na godišnjoj razini. Inflacija od 5 posto nije zabilježena još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto, i viša je nego što se očekivalo, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

U anketi Hine pet makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da su u rujnu potrošačke cijene porasle za 4,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,0 do 4,3 posto. U rujnu su, u odnosu na kolovoz, cijene dobara porasle za 1,9 posto, dok su cijene usluga pale za 0,6 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u rujnu su, u odnosu na kolovoz, najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 11,2 posto, što je posljedica sezonskog utjecaja.

Cijene prometa porasle su, pak, za 3,1 posto, pod utjecajem viših cijena goriva za osobna vozila. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su za 1,1, a alkoholnih pića i duhana za 0,8 posto. Cijene obrazovanja, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 0,5 posto, dok su cijene zdravstva ojačale za 0,4, a cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,2 posto. Porast indeksa potrošačkih cijena u rujnu je, u odnosu na kolovoz, ublažio pad cijena rekreacije i kulture za 1,8 posto, dok su cijene komunikacija pale za 1,0, a ugostiteljskih usluga za 0,1 posto. Cijene ostalih dobara i usluga ostale su u rujnu nepromijenjene u odnosu na kolovoz. Cijene stanovanja skočile 13,5 posto na godišnjoj razini.

Najviše poskupjeli energenti, hrana i stanovanje 

Na godišnjoj su razini najviše, 13,5 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, dok s rastom od 5,5 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića.

Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. S obzirom na visoki udio u košarici potrošačkih dobara i neelastičnost navedenih cijena, ne iznenađuje njihov snažan utjecaj na kretanja potrošačkih cijena, unatoč slaboj potražnji. Potrošačke su cijene bez energije porasle 2,9 posto na godišnjoj razini, a isključimo li iz indeksa i cijene prehrane, rast iznosi 1,5 posto. Godišnji rast cijena prehrane je ubrzao te iznosi 6 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (18,2 posto) i povrća (25,1 posto), što je vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su na godišnjoj razini za 5,4 posto, dok su u segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene u prosjeku porasle za 4,6 posto. Cijene zdravstva porasle su za 2,9 posto, u segmentu rekreacije i kulture za 2,6 posto, dok su cijene ugostiteljskih usluga ojačale za 2,5, a pokućstva i opreme za kuću 1,7 posto. S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 3,4 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene komunikacija pale za 2,3, a obrazovanja 1 posto.

S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Do kraja godine očekujemo i rast cijena grijanja, pa bi godišnje stope rasta cijena mogle i dodatno ubrzati, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (Hina/HT)