Glavni elementi zašto su kamatne stope u Hrvatskoj nešto više nego u zemljama eurozone su cijena izvora sredstava i premija na rizik dužnika koja će se gospodarskim oporavkom i nekim očekivanim reformama smanjiti, i tada će i loši krediti padati, a kamate će se još više približiti kamatama eurozone.

Istaknuo je to direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček na predstavljanju HUB Analiza pod nazivom "Kamatne stope u padu: smanjuje se razlika u odnosu na eurozonu".

U krizi su kamatne stope u eurozoni padale, dok su u Hrvatskoj rasle, odnosno došlo je do divergencije kamatnih stopa, no sad su počele ići jedna prema drugoj (konvergirati), istaknuo je Bohaček.

Kamatne stope na depozite

Najnovije HUB Analize pokazale da su kamatne stope na depozite u Hrvatskoj veće nego u eurozoni, odnosno, pasivne kamatne stope na depozite nalaze se iznad prosjeka EU ili čak i izvan intervala eurozone, barem kada je riječ o depozitima stanovništva. Za depozite poduzeća plaća se relativno mala kamatna premija iznad prosjeka eurozone.

S druge strane, kamatne stope na kredite stanovništvu kreću se u okviru intervala eurozone ili oko njegova gornjeg praga, kao da je Hrvatska već nova članica.

Naime, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj (6 posto) nalazi se oko gornje granice intervala eurozone kao da smo već članica zahvaljujući visokim stopama u Slovačkoj, no ona je za 0,8 do 1,6 bodova veća nego u najbližim članicama eurozone (Sloveniji, Austriji i Italiji).

Kamatne stope poduzećima su više od eurozone, pogotovo kratkoročni krediti zbog rizičnosti malog i srednjeg poduzetništva, dok su dugoročni krediti na samoj gornjoj granici eurozone, kazao je Bohaček. (Hina/jk)