Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je uoči europskog summita Španjolsku i Italiju da zatraže pomoć eurozone kako bi se riješila dužnička kriza.

Glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard izjavio je u razgovoru za talijanski dnevnik Corriere della Sera da je eurozona na korak do toga da usvoji sve potrebne mjere koje će Španjolskoj i Italij omogućiti da se nastave zaduživati na tržištima i istodobno provoditi bolne ekonomske reforme. U kratkoročnoj perspektivi bilo bi ključno sastaviti plan za te dvije zemlje na rubu eurozone, kazao je Blanchard u intervjuu koji je danas objavljen u milanskom listu.

To bi uključivalo nastavak procesa prilagodbe u samim zemljama ali i jamstvo da se mogu financirati. Uvjet bi bilo njihovo poštivanje preuzetih obveza, dodao je MMF-ov glavni ekonomist. Gotovo smo ostvarili taj cilj ali još nismo došli do kraja, dodao je. Visoki izvori u Španjolskoj i eurozoni naznačili su da se Madrid sprema zatražiti u narednim tjednima od europskog kriznog fonda preventivnu kreditnu liniju, što bi omogućilo Europskoj središnjoj banci (ECB) da počne kupovati španjolske državne obveznice, nakon što Španjolska pristane na odgovarajuće uvjete.

Talijanski premijer Mario Monti kazao je prošlog tjedna da bi španjolski zahtjev bio dovoljan da umiri tržišta. Pritom je u više navrata isticao da Rimu pomoć nije potrebna. Njemački otpor odobravanju preventivne kreditne linije Španjolskoj kopni, tvrdi izvor u kontaktu s vodećim njemačkim dužnosnicima, napominjući ipak da odluka vjerojatno neće biti donesena prije 12. studenog i sastanka ministara financija Europske unije a možda i kasnije.

Kredit od 50 milijardi eura 

Španjolska je poručila da kreditna linija, čiji se iznos procjenjuje na oko 50 milijardi eura, ne bi smjela biti popraćena dodatnim uvjetima budući da ispunjavaju sve europske preporuke o smanjenju proračunskog manjka i ekonomskim reformama. Visoki izvor u eurozoni koji na visokoj razini sudjeluje u pregovorima o dužničkoj krizi istaknuo je ipak da bi Madridu mogao biti postavljen zahtjev o reformi mirovinskog sustava. Sporna je odredba o povezivanju rasta mirovina s inflacijom koju ekonomisti smatraju neodrživim fiskalnim teretom.

Čelnici Europske unije raspravljat će na dvodnevnom summitu koji počinje sutra o koracima u smjeru uspostave jedinstvenog supervizora za banke a na dnevnom redu naći će se i prijedlozi o tješnjoj integraciji eurozone. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble predložio je da eurozona imenuje povjerenika za valute koji bi imao pravo veta na proračune zemalja članica. Procjenjuje se da na predstojećem summitu neće biti donesene nikakve konkretne odluke. (Hina/HT)