Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini zabilježio nultu stopu rasta, objavio je danas Državni zavod za statistiku u procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a.

DZS je objavio procjenu za četvrto tromjesečje te revidirane procjene BDP-a za prva tri tromjesečja prošle godine, a ta je revizija uslijedila nakon revizije podataka o robnoj razmjeni u 2011.

Tako podatak o BDP-u u cijeloj prošloj godini pokazuje da je riječ o nultoj stopi, dok je prva procjena DZS-a, objavljena krajem veljače, pokazivala rast za 0,2 posto.

Prema danas objavljenim revidiranim procjenama, hrvatski je BDP u prvom tromjesečju prošle godine realno pao za 1,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, što je 0,2 postotna boda veći pad u odnosu na ranije podatke koji su govorili o padu za 0,8 posto.

Revidirana procjena za drugo tromjesečje 2011. je rast BDP-a za 0,4 posto, što je upola manje od ranije objavljenog podatka o rastu za 0,8 posto, dok je jedino revidirani podatak za treće tromjesečje o rastu za 0,7 posto isti kao i ranije objavljeni podataka.

U četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno pao za 0,4 posto u odnosu na četvrti kvartal 2010. godine, što je veći pad u odnosu na prvu procjenu pada od 0,2 posto.

Gospodarstvo stagnira

Najnoviji podaci DZS-a ukazuju da hrvatsko gospodarstvo stagnira. Oni upućuju na to da u Hrvatskoj nema oporavka, te da zemlja ima zaista duboke strukturne probleme, koji su dodatno podržani nepovoljnom situacijom u okruženju, ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffesien Consultinga.

Ističe kako je situacija u domaćem gospodarstvu primarno loša zbog unutarnjih čimbenika - niske konkurentnosti i niske vrijednosti izvoza.

Napominje i kako korekcija BDP-a na nula posto potvrđuje da oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje i treću godinu za redom.

Naime, BDP je u 2009. u odnosu na 2008. pao za 6 posto, a pad je 2010. u odnosu na 2009. iznosio 1,2 posto.

Podaci prema potrošnoj strani BDP-a pokazuju da je u prošloj godini blago pozitivan doprinos došao od vrlo blagog rasta osobne potrošnje (za 0,2 posto u odnosu na 2010.) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (izvoz roba i usluga porastao je za 2,2 posto, dok je uvoz istodobno rastao za 1 posto). (Hina/jh)