Umjerenom oporavku u regiji Istočne Europe i Srednje Azije (ECA) u 2010-2011 sada prijeti nastavak neizvjesnosti i recesije u eurozoni, što rezultira usporavanjem rasta u većini regije u 2012., rekli su u petak dužnosnici Svjetske banke na tiskovnoj konferenciji održanoj na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu.

Negativni rast samo za Hrvatsku i Sloveniju

Od 30 zemalja regije ECA, negativni gospodarski rast Svjetska banka predviđa samo za Sloveniju i Hrvatsku, a nulti rast za BiH, Češku i Mađarsku.

Kriza je ostavila zemlje u regiji sa suženim fiskalnim prostorom, nastavkom pritisaka na banke i višim razinama nezaposlenosti. Dok rashode treba racionalizirati, sada je važno da zemlje štite produktivnu potrošnju na ljudski i fizički kapital, te zbog porasta nezaposlenosti i pritiska demografskih promjena, jačaju sigurnosne društvene mreže, istakao je Le Houerou.

Slabljenje oporavka posebno je prisutno u zemljama zapadnog Balkana i središnje Europe koje imaju bliske trgovinske i financijske veze s Grčkom i Italijom, a velikoj mjeri ovise o inozemnim bankama, ističe Svjetska banka.

Mreže socijalne sigurnosti u regiji ECA suočavaju se s tri važna izazova: uravnotežiti demografske i društvene pritiske, zaštiti ljude u kriznim vremenima i pomoći ljudima da prijeđu iz ovisnosti o socijalnoj pomoći u zapošljivost, ocjenjuju iz Svjetske banke.

Problem starenja stanovništva

Ana Revenga, direktorica sektora Svjetske banke za ljudski razvoj Europe i srednje Azije, upozorila je da sa starenjem stanovništva i smanjenjem radne snage, potpora za starije osobe u regiji ECA stvara dodatni pritisak na proračune tih zemalja.

Starenje je prijeteća kriza koju mnoge zemlje u regiji neće moći izbjeći, te je potrebna hitna akcija kako bi se spriječili veliki mirovinski deficiti, dodala je.

Brzo opadanje radno sposobnog stanovništva predviđa se u većini europskih zemalja tijekom sljedećih 40 godina, a kao primjer se navode Bugarska i Bjelorusija, koje će izgubiti oko 40 posto svoje radne snage do 2050.

Za Hrvatsku se u istom razdoblju predviđa smanjenje radno sposobnog stanovništva za oko 23 posto. (Hina/jk)