Na okruglom stolu Hrvatski mirovinski sustav: između financijske održivosti i socijalne prihvatljivosti, koji je danas, među ostalima, okupio predstavnike sindikata iz Hrvatske i regije, predstavnike vlade, poslodavaca te Svjetske banke, poručeno je kako u hrvatskom mirovinskom sustavu nema pravde, jer prosječna mirovina od 2.300 kuna umirovljenicima ne može osigurati standard dostojan čovjeka.

Prosječna mirovina, po riječima predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa, može pokriti tek 60% minimalne potrošačke umirovljeničke košarice.

U zemljama u regiji sve su očitije pogreške u redefiniranju mirovinskog sustava koji se dogodio početkom 2000.-tih godina, rekao je Sever.

Najveći broj umirovljenika tada je, kako je kazao, "debelo" oštećen zbog priče oko prvog i drugog mirovinskog stupa, s naglaskom na "dragovoljce" u drugom stupu.

Umirovljenicima se mora dati snažan oslonac posebno na "prvi stup sigurnosti", a taj prvi stup trebao bi biti dovoljan da se od njega može živjeti - poručio je.

Uskoro bi, kako je podsjetio, trebao biti potpisati Sporazum s Vladom o - cjelovitom pospremanju hrvatskog mirovinskog sustava.

U tome, kako je rekao, nitko ne može biti netaknut, bar kada je riječ o povlaštenih mirovinama. Po njegovom mišljenju nužno je poraditi i na - vraćanju onima koji su "dragovoljci" u drugom mirovinskom stupu, te stvoriti uvjete da u budućnosti budu obeštećeni.

Čelnik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević zatražio je žurno ukidanje povlaštenih dužnosničkih mirovina. U hrvatskom mirovinskom sustavu postoji i klasa povlaštenih, onih koji donose zakone, a koji se na njih ne primjenjuju te je rezultat svega toga da im je prosječna mirovina četiri puta veća od prosječne mirovine hrvatskih građana, rekao je Matijašević.

Sindikalce jugoistočne Europe, kako je rečeno, muče isti problemi kao i njihove hrvatske kolege, bar kada je riječ o mirovinskom sustavu, obzirom da se fondovi slabo pune te postoji velik broj onih koji ne uplaćuju redovito doprinose radnika.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel ustvrdio je kako bi mirovinski sustav, da bi bio održiv, morao biti redovito punjen s porezima i doprinosima.

Radnici koji danas odlaze u mirovinu, a svega su desetak godina u drugom mirovinskom stupu, sada imaju mizerne mirovine, ustvrdio je Novosel zatraživši da se radnici iz drugog mirovinskog stupa, koji su mogli birati, sada mogu vratiti u prvi mirovinski stup, ako je to za njih povoljnije.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorio je kako je dugoročna održivost mirovinskog sustava ugrožena. Razlog tome je, po njegovom mišljenju, povećan broj umirovljenika i raniji odlazak u mirovinu hrvatskih građana, koji sve dulje žive. Trebalo bi podići dob za odlazak u mirovinu, kako bi se uskladili mirovinski prihodi i rashodi.

Glavna ekonomistica za Hrvatsku u uredu Svjetske banke Sanja Mađarević Šuster rekla je kako ono što je Vlada kao ciljeve iznijela u travnju kroz program gospodarskog opravka, Svjetska banka podržava, jer su to mjere koje bi trebale dodatno stabilizirati ukupni mirovinski sustav. Napomenula je kako nije problem samo u prvom već i u drugom mirovinskom stupu, čije su poteškoće, po njezinim riječima, vezane za vrlo malu stopu investicija u taj drugi stup.

U njega se trenutno ulaže samo pet posto od ukupno 20 posto doprinosa, a s druge strane visoki su administrativni troškovi njegovog vođenja, kazala je.

Problemi u prvom stupu nisu samo vezani uz redovite umirovljenike već i uz velik broja povlaštenih mirovina, jer trenutno oko 20 posto ukupnih mirovinskih izdataka odlazi upravo za te mirovine " po posebnim propisima", ustvrdila je Mađarević Šuster.

Pitanja starosne dobi za odlazak u mirovinu neće se smanjivati, rekao je državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman.

Bez promjene Ustava, kako je kazao, ne može se provesti niti "pozitivna diskriminacija žena", kada je riječ o izjednačenoj starosnoj dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu.(Hina)