Fond Quaestus Invest kojem je HANFA na godinu dana dana zabranila rad ocjenjuje Hanfino rješenje običnim pamfletom koje je u suprotnosti sa stvarnim stanjem fonda, nepravedno i zlonamjerno.

Hanfino rješenje je motivirano isključivo pokušajem osobnog obračuna i progona članova uprave Quaestus Investa, posebno jednog. Sa unaprijed postavljenim ciljem oduzimanja licence, pripremano je već dulje vrijeme, te oportunistički tempirano obzirom na lako predvidive skorašnje zastoje u punom djelovanju Hrvatskog Sabora, Vlade i same Uprave HANFE. Znakovito je da unatoč navodnom „dugotrajnom, teškom i učestalom“ kršenju zakona, Agencija niti jednom nije prekršajno prijavila društvo niti mu je na neki drugi način stavila u izgled najtežu mjeru - oduzimanje licence, stoji u priopćenju koje su potpisali Borislav Škegro i Tomislav Matić kao članovi Uprave.

Kako je odluka tempirana neposredno prije izbora za Hrvatski Sabor, koji imenuje i razrješava Upravu HANFE, u medijima su se pojavile špekulacije o političkoj dimenziji oduzimanja licence. Uistinu, o tome se radi. Politički naputak i poticaj upravi HANFE došao je još prije otprilike 18 mjeseci od strane pojedinaca koji su se osjetili ugroženima gubeći svoje političke funkcije, navode iz Quaestus Investa.

Tužba protiv HANFE

Sve navedeno namjeravaju dokazati putem cijelog niza pravnih koraka: tužbe Upravnom sudu protiv narečenog Rješenja HANFE, tužbe za naknadu štete dioničarima fonda, tužbe protiv pojedinih članova Uprave HANFE za klevete, uvrede, prijetnje, ucjene i svjesno nanošenje štete članovima Quaestusa, a namjeravaju i prijaviti pojedine članove Uprave HANFE za svjesno i namjerno protuzakonito postupanje s povlaštenim informacijama i za pokušaj obmanjivanja dijela investitora u naš fond. 

Iz Quaestus Investa naglašavaju da je poslovanje fonda bilo u skladu sa zakonom, što namjeravaju dokazati pred sudom. Tome u prilog govori i činjenica da neto vrijednost imovine, potvrđena od depozitne banke, a izračunata po novoj metodologiji prihvaćenoj od same HANFE, iznosi 117 kuna po dionici, što je 17% više od uplaćene nominalne vrijednosti. I to unatoč činjenici da su projekti razvijani usred najveće svjetske ekonomske i financijske krize i unatoč činjenici da smo u zadnjih godinu dana silnu energiju i resurse rasipali kako bi se nosili sa ovim zlonamjernim progonom. (PS/JK)

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL