Kriza eurozone došla je do kritičke točke i sve se više može čuti kako će doći do kraha eura i njegovog raspadanja na dva dijela što bi značilo jaki sjevernoeuropski i slabi južni euro, piše Večernji list.

Jedna od loših informacija koje pristižu ovih dana kaže kako je Italija tražila 400 milijardi eura pomoći od MMF-a i europskih središnjih banaka. Pomaganje Italiji bilo bi presedan jer se ne pamti kad je neka zapadna zemlja zatražila pomoć MMF-a. Podsjetimo, Italija je treće najjače gospodarstvo Europe.

MMF je demantirao tu vijest, no svjetski mediji nagađaju kako bi MMF Italiji trebao isplatiti 100 milijardi eura, a središnje banke europskih zemalja 300 milijardi eura kako bi ta zemlja riješila svoju dužničku krizu.

Gubici na slomu eura

Prema procjenama njemačkih ekonomista svaki Nijemac bi slomom eura izgubio od 6000 do 8000 eura u prvoj godini nakon izlaska iz krize, a idućih godina 3500 do 4000 eura. To je puno veći iznos od jednokratnih 1000 eura koji bi svaki Nijemac trebao dati za spašavanje Grčke, Irske i Portugala. Podjele eurozone na zemlje sa zdravim i bolesnim eurom odrazila bi se i na Hrvatsku.

Ante Babić, makroekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže da bi podjelom eura, bogati Europljani izgubili polovicu bogatstva, dok bi Hrvati osiromašili za trećinu.

Prema procjenama ekonomista jači euro izgubio bi 50 posto svoje vrijednosti u slučaju sloma. Sve naše ušteđevine i nekretnine vrijedile bi upola manje, a ako se uzme u obzir da je izloženost euru u Hrvatskoj 70 posto, realno je očekivati da bi Hrvati osiromašili za trećinu, kaže Babić.

Babić je uvjeren kako će Njemačka i Francuska napraviti sve da spase euro jer bi posljedice sloma bile nesagledive. (jk)

Izvor: Večernji list, 1. prosinca 2011.