Nakon godina slaganja, između MMF-a i HNB-a dolazi do udaljavanja u stavovima. Naime, MMF traži od Hrvatske zaoštravanje fiskalne discipline rezanjem proračunskih rashoda, a pozvali su i na internu devalvaciju spuštanjem cijena i rezanjem plaća, piše Večernji list.
Osim toga, iz MMF-a su poručili kako dio njihovih direktora smatra da su hrvatske devizne pričuve premale te su naglasili da bi HNB zbog vanjske ranjivosti trebao voditi politiku jačanja pričuva.
Protiv tehnike deviznih intervencija
U odgovoru MMF-u iz Hrvatske narodne banke su poručili da se u većini slažu s MMF-om, ali kako smatraju da devizne pričuve nisu tako niske te da neće primjenjivati tehniku deviznih intervencija jer bi primjena te tehnike dovela do nepovoljnih tečajnih očekivanja i smanjenja samih pričuva, rasta kamata što bi imalo posljedice vidljive i u nižem rastu kredita i slabijem rastu.
Iz HNB-a su podsjetili da bi Moody's u slučaju slabljenja kuna mogao smanjiti rejting Hrvatskoj.
HNB je oštro reagirao i na tvrdnje da je odgovoran za opasnosti koje proizlaze iz visoke euroizacije zemlje. U HNB-u tvrde da građani Hrvatske ne uzimaju samo kredite vezane uz valutnu klauzulu već i štede u inovaluti te da se radi o drugačijem obliku euroizacije u kojem banke posuđuju novac u inozemstvu plasirajući ga uz valutnu klauzulu dok stanovništvo štedi većinom u nacionalnoj valuti. (jk)
Izvor: Večernji list, 4. srpnja 2011.