Tri najveća ekonomska i razvojna izazova za novu hrvatsku Vladu su hitna provedba fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i maksimizacija koristi ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rekao je direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold na brifingu za novinare.

Fiskalna konsolidacija prema njegovim riječima treba biti prvenstveno usmjerena na smanjenje rashoda kako bi se stvorio prostor za financiranje rasta i zaštitu ranjivih skupina.

Usklađivanje rashoda i poticanje potrošnje

Strukturne reforme pak, kaže Harrold, moraju uključivati poteze koji će osigurati rast hrvatske konkurentnosti, a priprema za članstvo u EU-u treba obuhvatiti podizanje sposobnosti za prihvat što više novca iz unijinih strukturnih fondova.

Upitan kako komentira vladine najave smanjenja proračunskih rashoda, kazao je da taj potez vodi ka fiskalnoj održivosti, a da bi nastavak dosadašnjeg modela koji se oslanjao na zaduživanje radi financiranja javnih rashoda bio veoma delikatan. Golem izazov za Vladu, po njegovim je riječima, usklađenje politike smanjenja rashoda s poticanjem potrošnje kao jednog od generatora rasta.

Čini se da su građani prije od Vlade shvatili da treba štedjeti i oni to čine, a bitno su smanjili i zaduživanje za potrošnju, kaže Harrold koji u Hrvatskoj zamjećuje porast optimizma u odnosu na, kako je rekao, prošlu godinu kada se pesimizam mogao omirisati.

Potrebne investicije

Ipak, kako je dodao, smanjenje potrošnje uz istovremeno ne baš sjajnu izvoznu sliku može usporiti ekonomiju pa Hrvatskoj trebaju investicije koje se ne smije usporavati pretjeranim administriranjem.

Povećanje investicija može potaknuti rast i negativne stope BDP-a okrenuti u pozitivne, kaže Harrold pri čemu građani neće osjetiti, primjerice stopu rasta od 0,5 posto, kao što ne osjećaju pretjerano ni pad od 0,5 posto. U osnovi, sve jer to stagnacija, a ono što se osjeti su stope od tri, četiri i više posto, kaže Harrold. (Hina/jk)

Foto: Marko Prpic/PIXSELL