Ako Hrvatska želi postići gospodarski rast od pet do sedam posto godišnje mora osigurati povoljne uvjete za razvoj privatnog sektora, istaknuo je novi voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hangjoo Hahm tijekom današnjeg razgovora s hrvatskim novinarima.

Hrvatskom uredu Svjetske banke stoga je u idućem razdoblju jedan od najvažnijih ciljeva stvaranje zdravog okoliša za rast privatnog sektora, napominje Koreanac Hahn koji dolazi iz dijela svijeta u kojem je toliki rast BDP-a sasvim normalna stvar.

Hrvatska ima veliki potencijal za gospodarski razvoj ali ga ni izbliza ne ostvaruje, a za promjenu stanja nužna je dosljedna provedba programa najavljenih reformi, u čemu će hrvatska Vlada imati punu potporu Svjetske banke, naglašeno je na sastanku.

Regionalni direktor Svjetske banke Peter Harrold očekuje od Vlade, unatoč izbornoj godini, predanost implementaciji programa gospodarskog oporavka jer je to ključan preduvjet za izlazak iz krize, koji ne može nadomjestiti nikakav mogući aranžman s MMF-om.

Sa ili bez MMF-a, Hrvatska mora provesti srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, prije svega zdravstvenog i mirovinskog sustava, kao i javnog sektora, upozorava Harrold.

Proračunski deficit treba postupno smanjiti, pazeći pritom da se ne izazove novi gospodarski pad, kazao je Harrold te najavio podršku Svjetske banke donošenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti. I cijena zaduživanja na svjetskim tržištima kapitala uvelike ovisi o povjerenju banaka u fiskalnu odgovornost pojedine zemlje, dodao je.

S reformama se ne smije čekati do ulaska u članstvo EU jer nakon toga će ih biti mnogo teže provoditi, napominje Harrolds, kao primjer navodeći preveliku državnu pomoć hrvatskim poduzećima, o čemu u EU imaju striktna pravila.

Dodaje kako je u Hrvatskoj još uvijek preveliki broj poduzeća u državnom vlasništvu, npr. hotela, te da brzina oporavka uvelike ovisi o sposobnosti Hrvatske da privuče privatne investicije. (Hina)