Najnovije prognoze Grupe UniCredit predviđaju Hrvatskoj u ovoj godini pad BDP-a od 1,8 posto i rast za 0,5 posto u 2013.

U makroekonomskim prognozama UniCredita za CEE u posebnom osvrtu na Hrvatsku glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec upozorava kako su se u hrvatskom gospodarstvu očekivano nastavili nepovoljni trendovi iz prvog tromjesečja koji su se odrazili i kroz preliminarnu objavu pada BDP-a za 2,1 posto u drugom kvartalu, a niz je različitih pokazatelja koji potvrđuju nastavak takvih kretanja.

Pritom napominje da je i hrvatska naftna kompanija izgubila značajan prihod i proizvodnju sa sirijskih nafnih polja, proizvodnja u brodogradnji bila je značajno niža budući da se čeka proces restrukturiranja, željezare su u procesu restrukturiranja također smanjile proizvodnju, a jedna od najvećih hrvatskih kompanija u kemijskoj industriji zaustavila je proizvodnju dok se traži rješenje za njenu budućnost.

Dodajući tome pogoršani pogled na kretanja u eurozoni, revidirali smo prognoze kretanja BDP-a naniže na -1,8 posto za 2012. godinu i 0,5 posto za 2013. godin", istaknuo je Dolenec u povodu objave CEE Quarterly izvještaja za četvrto tromjesečje 2012.

Ohrabrujući čimbenici

Nasuprot takvim pokazateljima, dodaje, našli su se i ohrabrujući čimbenici. Turistički sektor bilježi rast dolazaka i noćenja turista. Fiskalna konsolidacija se nastavlja. Fitch je povoljno ocijenio kratkoročne mjere za stabilizaciju proračuna te promijenio svoj pogled na kreditni rejting s negativnog na stabilni, iako na najnižoj razini investicijskog rejtinga.

U 2013. ulazak u EU trebao bi poslužiti kao katalizator ekonomske politike za ubrzavanje reformi i privatizacije, jačanje investicija, korištenje sredstava iz EU fondova i jačanje fiskalne politike, pojašnjava se u analizi.

Za 2012. očekuju da bude godina umjerenog deficita tekućeg računa bilance plaćanja. Prihodi od turizma trebali bi neutralizirati veći dio deficita vanjske trgovine, ali i poduprijeti oporavak ekonomske aktivnosti. Uvoz ostaje i dalje pod utjecajem slabe domaće potražnje. Deficit bilance plaćanja i deficit opće države nastavljaju stvarati pritisak na vanjski dug, koji je dodatno povećan izdanjem državne euroobveznice u travnju. No, usprkos visokoj razini vanjskog duga, kratkoročne su obveze pokrivene međunarodnim pričuvama.

Napominje se kako se nizom mjera fiskalne konsolidacije, u prvom polugodištu smanjio proračunski deficit. Prihodi su porasli odražavajući bolju naplatu poreza i podizanje stope PDV-a. Rashodi su smanjeni uz pad subvencija i kapitalnih rashoda, iako su povećani rashodi za zaposlene i naknade kućanstvima.

Nastoje se smanjivati rashodi za zaposlene, a Vlada isto tako želi smanjiti subvencije i napravila je značajan napredak u brodogradnji. Više se pozornosti treba posvetiti i subvencijama u poljoprivredi i željeznicama.

Ocjenjuje se da će proračun za 2013. biti važan ispit za Vladu jer treba obuhvatiti i smanjivanje rashoda i šire strukturne reforme, uključujući reforme tržišta rada i javne i državne uprave. (Hina/jk)