Na svjetskim valutnim tržištima i prošloga je tjedna vladala potražnja za sigurnim valutama, 'švicarcem' i jenom, no strah od intervencija središnjih banaka ipak je oslabio njihove tečajeve, dok bi idućih dana problemi s likvidnošću europskih banaka mogli ojačati potražnju za najlikvidnijom valutom – dolarom.

Švicarska središnja banka proteklih je dana ponovno bila aktivna u nastojanju da suzbije jačanje franka, ovoga puta na swap tržištu, a odlučila je povećati likvidnost i podizanjem depozita po viđenju s prijašnjih 120 na 200 milijardi franaka.

Tečaj švicarske valute spustio se prošli tjedan 2,09 posto prema euru, koji je u petak iznosio 1,1308 franaka. U odnosu na dolar, franak je oslabio 2,94 posto, pa dolar vrijedi 0,7854 franaka.

Slab dolar

A prema japanskoj valuti tečaj dolara potonuo je tijekom tjedna na samo 75,95 jena, što je njegova nova rekordno niska razina, nakon što je u ožujku dotaknuo 76,25 jena. Posljedica je to pisanja Wall Street Journala da japanski monetarni dužnosnici ne planiraju česte devizne intervencije.

Tečaj dolara ponešto se oporavio do petka, pa je u tjedan dana ipak zabilježio rast za 0,21 posto, na 76,48 jena. Od početka godine, međutim, dolar je oslabio prema jenu 5,8 posto.

Devizna intervencija u Japanu

U subotu je japanski financijski dnevnik Nikkei objavio kako Japan razmatra novu deviznu intervenciju zbog novog rekordno visokog tečaja jena prema dolaru. Nastavi li jen jačati, japanske vlasti poduzet će akciju na tržištu, a tražit će i razumijevanje za svoju jednostranu intervenciju od skupine G7, navodi Nikkei.

Ipak, analitičari sumnjaju u uspjeh takvih akcija. To sve govori da se nastavljaju zabrinutosti investitora oko globalne situacije, a to Bank of Japan neće moći riješiti samostalnim intervencijama - kaže Andrew Wilkinson, analitičar pri Interactive Brokersu.

Euro ojačao

Protekloga tjedna, pak, tečaj eura ojačao je 0,99 posto prema dolaru, na 1,4392 dolara, i to unatoč nezadovoljstvu financijskih tržišta neadekvatnim i sporim odgovorom europskih dužnosnika na dužničku krizu u eurozoni, kao i naznakama problema europskih banaka s održavanjem likvidnosti.

Razlog tome je potražnja ruskih investitora za imovinom u eurima, kao i špekulacijama tržišta da Europska središnja banka kupuje talijanske državne obveznice. (Hina)