Međunarodna povezanost kroz trgovinu, ulaganja, migracije, komunikacije i promet presudna je za gospodarski razvitak Europe i Središnje Azije. Svojim zajedničkim djelovanjem, te veze pomažu tvrtkama u povećanju produktivnosti kroz prijenos znanja i tehnologija, ističe se u novom izvješću Svjetske banke pod naslovom Ključne veze: Promicanje gospodarskog rasta i otpornosti u Europi i Središnjoj  Aziji. U izvješću se razmatra učinak različitih vrsta povezanosti na rast kako bi se donositeljima javnih politika pomoglo da iz tih veza izvuku što veće gospodarske koristi na cijelom prostoru Europe i Središnje Azije.

“Ovo izvješće pokazuje kako veća gospodarska povezanost dovodi do širenja znanja i snažnijeg rasta dohotka za društvo u cijelosti, a posebice za 40 posto onih koji su pri dnu kada je riječ o raspodjeli dohotka”, napominje Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju.

U novom izvješću, Svjetske banke, povezanost se mjeri uvođenjem novog pokazatelja – indeksa višedimenzionalne povezanosti (MDC) – koji obuhvaća više oblika međunarodnih veza kao što su trgovina, izravna strana ulaganja, migracije, informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) i prometne veze. Prema izvješću, najbolje povezane podregije Europe i Središnje Azije su Zapadna Europa, a slijede Sjeverna, Srednja i Južna Europa. Zapadni Balkan, Srednja Azija i Južni Kavkaz bilježe najnižu razinu opće povezanosti.

Izvješće pokazuje i kako se koristi tih veza nadograđuju jedna na drugu, uz naglašavanje mogućnosti koje se zemljama pružaju kroz prijenos znanja koja se podrazumijevaju uz regionalne opskrbne lance, kao i znanja koje se slijedom toga stječu praktičnim iskustvom, ali se teško prenose putem knjiga odnosno uputa.

U Europi su mnogim javnim politikama poduprti razni oblici povezanosti koji su doveli do razvoja snažnih opskrbnih lanaca i otvorili vrata većoj produktivnosti i rastu. U Središnjoj Aziji, usprkos još uvijek skromnoj povezanosti, ulaganja i javne politike okrenute unaprjeđivanju trgovine, infrastrukture i integracije dovode do jačanja veza u čitavoj regiji, pa i šire.

Indeks MCD ukazuje na to da udio povezanosti u godišnjem rastu realnog BDP-a na cijelom prostoru Europe i Središnje Azije iznosi gotovo pola posto, s time da se za četrdeset posto onih koji ostvaruju najniži dohodak taj doprinos rastu penje na približno jedan posto.

“Jača međunarodna povezanost olakšava prijenos tehnologija i ideja među zemljama, tvrtkama i ljudima, što je presudno za promicanje dugoročnog rasta i zajedničkog napretka”, ističe David Gould, glavni ekonomist Svjetske Banke za Europu i Središnju Aziju i glavni autor izvješća. “Štoviše, baš kao i kod društvenih mreža, povezanost s dobro povezanim zemljama donosi više znanja i tehnologije nego povezanost s izoliranim partnerima.”

U izvješću se također zaključuje kako veća povezanost izlaže zemlje regije riziku od gospodarskih šokova. No, osiguravanjem alternativnih izvora vanjske potražnje i financiranja, raznolike veze mogu umanjiti te rizike i pomoći zemljama da se nose kako s unutarnjim, tako i s vanjskim šokovima.

U izvješću se ističe kako su mnoge zemlje regije ojačale povezanost, pri čemu su u zadnjih dvadeset i pet godina ostvarile napredak u gospodarskom razvitku. Međutim, gospodarske koristi od povezanosti kroz prijenos znanja i tehnologije nisu uvijek očite kao što su to obično izazovi gospodarske neizvjesnosti. Uvažavanjem tih izazova, kao i jasnim ukazivanjem na možebitne prilike koje donose razni oblici bolje povezanosti, izvješće Ključne veze može pripomoći tvorcima javnih politika u gradnji temelja za produbljivanje važnih veza u desetljećima koja su pred nama. (PS/SŠ)