Amerikanci nezadovoljni gospodarskim stanjem, visokom nezaposlenošću i državnim dugom, te politikom Bijele kuće i demokratske većine u Kongresu, u utorak izlaze na izbore za 112. saziv Predstavničkog doma i Senata koji će, prema posljednjim anketama, donijeti premoćnu pobjedu oporbenim republikancima.

Završna predizborna anketa Instituta Gallup pokazuje da republikanci i dalje drže znatnu prednost u odnosu na demokrate među vjerojatnim biračima, dovoljno veliku da upućuje kako će bez obzira na odziv birača republikanci osvojiti više od 40 mjesta potrebnih da osiguraju većinu u Predstavničkom domu Kongresa.

Rezultati Gallupova istraživanja provedenog od 28. do 31. listopada na uzorku od 1.539 vjerojatnih birača, pokazuju da do 55 posto daje prednost republikanskim kandidatima, a do 42 posto demokratskim kandidatima. Gallupova analiza nekoliko pokazatelja odziva glasača, pokazuje da će odziv biti viši nego u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa i to oko 45 posto.

To bi republikancima donijelo vodstvo od 55 prema 40 posto na generičkom glasovanju, uz pet posto neopredijeljenih. Republikansko 15-postotno vodstvo među vjerojatnim biračima u suprotnosti je s njihovim vodstvom od četiri posto, (48 prema na 44 posto), među registriranim biračima i naglašava važnost visokog odziva republikanaca na ishod izbora.

Gallupov model za podjelu zastupničkih mjesta stranka govori da bi republikanci mogli osvojiti 50 do 60 mjesta koje sada drže demokrati u Predstavničkom domu Kongresa, te potvrditi sadađnjih 177, što bi im osiguralo komotnu većinu u domu sa 435 zastupnika.

U Senatu gdje se bira trećina od 100 zastupnika, demokrati bi mogli zadržati minimalnu većinu od 51 senatora, za što im je potrebno da osvoje tri od 12 izjednačenih utrka, prema anketi The Washington Posta. U sadašnjem sazivu demokrati imaju 47 senatora, a republikanci 41, uz dva neovisna. Ključni senatski izbori održavaju se u državama Colorado, Nevada, Illinois, Pennsylvania i Washington, gdje demokratima prijeti gubitak bivšeg senatskog mjesta Baracka Obame u Illinosu, dok se čelnik senatske većine Harry Reid bori za opstanak u Nevadi.

Ankete najavljuju i znatne gubitke većinskih demokrata na izborima za guvernere 36 od 50 saveznih država, te za zakonodavna tijela u državama.

Izbori će pokazati i kolika je stvarna snaga konzervativnog pučkog pokreta 'Tea Party' začetog na protivljenju reformi zdravstva, koji je okupio znatan dio republikanske biračke baze, posebice među bijelim evangelicima te socijalnim i fiskalnim konzervativcima, na nacionalistički i religiozno obojenim porukama povratka temeljnim američkim vrijednostima male države, malih poreza i individualnih sloboda, te protivljenju socijalno-liberalnom programu Obamine administracije. Prognoze govore da bi "klub zastupnika" pokreta 'Tea Party', odnosno republikanskih kandidata koje je pokret podržao, mogao imati do 30 članova u Kongresu SAD-a.

Izbori su i referendum o prve dvije godine mandata predsjednika Baracka Obame, a očekivani težak poraz demokrata mogao bi umanjiti njegove izglede za ponovni izbor 2012. godine, ocjenjuju analitičari u SAD-u.

Obama je bio u središtu predizborne kampanje, i kao meta nezadovoljnih republikanskih birača i kao jedan od glavnih protagonista demokratske kampanje. Gallupovo ispitivanje u ponedjeljak je pokazalo da je popularnost Obame zabilježila novi pad za dva postotna boda, došavši na 45 posto birača koji odobravaju njegov rad i 47 posto koji ne odobravaju.

U prosjeku oko 60 posto Amerikanaca u anketama kaže da zemlja ide u krivom smjeru.

Nacionalne teme kao što su gospodarstvo, državni dug, zdravstvene skrb i imigracija, ključne su kod odlučivanje birača za potporu svojim predstavnicima, pokazalo je ispitivanja Gallupa.

Spori oporavak gospodarstva od najgore poslijeratne recesije te uporno održavanje visoke nezaposlenosti od 9,6 posto, vodeći su razlozi nezadovoljstva birača, a slijedi zabrinutost zbog javnog duga od 13.616 milijardi dolara s 10. listopada, koji je 94 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP).

Te dvije teme, kao i reformu zdravstva te politiku koja je dovela do oko 11 milijuna ilegalnih imigranata u SAD-u, republikanska oporba vješto je nametnula kao glavne razloge za rušenje demokratske većine, iako postoji široka suglasnost da su gospodarska kriza, nezaposlenost i imigranti, naslijeđe republikanske administracije Georgea W. Busha. (2000. do 2008.)

Izbori su također i "glasovanje protiv", gdje su isto republikanci u prednosti. Tako je 32 posto vjerojatnih republikanskih glasača u anketi Gallupa reklo da uglavnom glasuju protiv demokrata, a 21 posto vjerojatnih demokratskih glasača je kazalo da glasuju protiv republikanaca.

Ovogodišnja je kampanje za kongresne izbore na polovici predsjedničkog manata najskuplja do sada, s utrošenih oko četiri milijarde dolara, zahvaljujući i odluci Vrhovnog suda SAD, kojom su ukinuta ograničenja za donacije privatnih tvrtki i udruga u kampanju. (Hina)