Prosječna košarica oko polovice građana pri kupnji u drogerijama iznosi između 100 i 200 kn, a isto toliko njih kao svoje najvažnije razloge kupnje u drogerijama navodi asortiman kojega nema u klasičnim supermarketima

Najveći broj građana, gotovo jedna polovina (46,4%), u drogerijama kupuje nekoliko puta mjesečno, dok daljnjih 28,4% kupuje rjeđe od nekoliko puta mjesečno. Nekoliko puta tjedno kupnju u drogerijama obavlja 11,6% građana, a 4,9% kupuje samo vikendom.

S druge strane, ukupno 8,1% građana ističe da ne kupuju u drogerijama, a nasuprot tome, onih koji u ovim trgovinama kupuju svakodnevno, ima 0,7% u nacionalno reprezentativnom uzorku.

U drogerijama se najviše kupuju sredstava za osobnu higijenu (46,4%). Kozmetiku na tim prodajnim mjestima kupuje jedna četvrtina građana (24,9%), dok njih 10,8% kupuje sredstva za čišćenje kućanstva. Približno podjednak broj građana kupuje proizvode za kućne ljubimce (5,7%), parfeme, mirise i sl. (5,6%) te proizvode za bebe i djecu (4,7%).

Prosječna košarica pri kupnji u drogerijama za većinu kupaca (49,2%) iznosi između 100 i 200 kn, dok jedna trećina kupaca (33,5%) u prosjeku troši između 50 i 100 kn.

Manje kupnje, s košaricom do 50 kn, obavlja 11,6% kupaca, a 4,6% kupaca u prosjeku troši između 200 i 500 kn. Vrlo mali broj kupaca, 1,1%, u drogerijama obavlja kupnje u iznosu većem od 500 kn.

Najvažniji razlozi kupnje u drogerijama su asortiman kojega nema u klasičnim supermarketima (51,6%), povoljne cijene (48,6%) te percipirana kvaliteta proizvoda (40,3%).

Manje značajni motivatori su programi vjernosti drogerijskih lanaca (29,3%) te ugodna atmosfera za kupnju (24,0%).

Među drogerijskim lancima u Hrvatskoj najveći udio kupaca najčešće kupuje u dm-u (68,9%). Manji broj kupaca najčešće kupuje u Mülleru (22,4%) te Bipi (8,7%).

Istraživanje su tijekom rujna 2018. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.