Erste banka u 2020. godini zadržala stabilnost poslovanja, uz rast ukupnih kredita i depozita

Zbog utjecaja COVID situacije na cjelokupno gospodarstvo te značajnog rasta troškova rizika, pri čemu su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima, naš je financijski rezultat u 2020. godini očekivano smanjen. Međutim, važno je naglasiti da je naše operativno poslovanje u potpunosti zadržalo stabilnost. Unatoč izazovnim vremenima, zadržali smo kontinuitet redovnih kreditnih aktivnosti i postojanu, rastuću depozitnu bazu, a snažan naglasak stavili smo na daljnji razvoj digitalnih rješenja. Implementirali smo modernu paneuropsku digitalnu platformu George, a nastavili smo i s razvojem vrlo uspješne, na tržištu visoko prepoznate aplikacije Keks Pay, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentirajući poslovni rezultat u 2020. godini te dodao: Veseli nas i činjenica da je ugledna međunarodna bonitetna agencija, Fitch Ratings, potvrdila naš rejting „BBB +”, uz zadržavanje stabilnih izgleda za dugoročno zaduživanje. Riječ je o rejtingu u investicijskom razredu, dvije razine iznad onoga koji trenutačno drži Republika Hrvatska, a koji ujedno predstavlja i najvišu ocjenu koju ima neka banka na hrvatskom tržištu.

UKRATKO

Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. (banka) bez ovisnih društava, neto dobit banke u 2020. godini je 389,5 milijuna kuna, 48,2% manje u odnosu na 752,5 milijuna kuna godinu ranije. Najznačajniji utjecaj na smanjenje neto dobiti imali su povećani troškovi rezervacija, koji odražavaju utjecaj trenutačne situacije povezane s epidemijom koronavirusa na cjelokupno gospodarstvo, pri čemu je važno naglasiti da su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima.

Neto kamatni prihod povećan je za 0,2%, s 1,61 milijardu kuna u 2019. na 1,62 milijarde kuna u 2020. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija smanjen za 14,2% te je u 2020. godini iznosio 433,0 milijuna kuna, u odnosu na 504,4 milijuna kuna u 2019. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u 2020. je iznosio 210,6 milijuna kuna, 7,7% manje u odnosu na 228,1 milijuna kuna godinu ranije.

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2020. iznosila je 73,2 milijarde kuna, odnosno 14,5% više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 63,9 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 31.12.2020. iznosili su 45,2 milijarde kuna, 9,9% više u odnosu na 41,1 milijardi kuna krajem 2019. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 31.12.2020. iznosili su 57,3 milijarde kuna, što je 18,2% više u odnosu na kraj 2019. godine, kada su iznosili 48,5 milijardi kuna.

Neto dobit ESB grupe* prije manjinskog utjecaja u 2020. godine iznosila je 471,7 milijuna kuna, 52,0% manje u odnosu na 982,3 milijuna kuna, koliko je iznosila u 2019. Neto kamatni prihod ESB grupe smanjen je za 1,1%, s 2.046,0 milijuna kuna u 2019., na 2.025,1 milijuna kuna u 2020. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 693,6 milijuna kuna, 13,6% manje u odnosu na 802,8 milijuna 2019. godine.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem prosinca 2020. iznosila je 82,5 milijardi kuna, što je 11,6% više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 73,9 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 31.12.2020. iznosili su 49,8 milijardi kuna, što je 9,9% više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 45,3 milijarde kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 31.12.2020. iznosili su 60,1 milijardu kuna, što je 17,2% više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 51,3 milijarde kuna.

Krajem lipnja prošle godine formalno je okončan postupak pripajanja društva Erste Factoring d.o.o., čime je segment faktoringa postao integralni dio poslovanja i sastavni dio ponude banke. Osim osiguravanja dugoročne kvalitetne tehnološke i infrastrukturne podrške za daljnji razvoj faktoringa, cilj pripajanja je kroz sinergiju postojećeg specijaliziranog znanja o faktoringu te cjelovite savjetodavne podrške u ostalim aspektima financijskog poslovanja, koju banka pruža kroz rasprostranjenu mrežu svojih poslovnica i financijskih zastupnika, klijentima omogućiti brže i jednostavnije vođenje njihovog osnovnog poslovanja.

UTJECAJ COVID-19 SITUCIJE

Kao sistemski važna i odgovorna institucija, banka je od samog početka krize zauzela proaktivan i društveno odgovoran pristup te nastojala dati maksimalan doprinos kako bi njezini klijenti, građani i tvrtke, bili što manje pogođeni okolnostima povezanima s pandemijskim utjecajima. Postojao je jasan kronološki redoslijed poduzetih aktivnosti, u tri osnovne faze: privremeno obustavljanje aktivacije mjera prisilne naplate, omogućavanje ugovaranja odgode otplate do 6, odnosno 12 mjeseci za klijente iz industrija koje su najpogođenije krizom, poput turizma i ovisnih djelatnosti, te krediti za očuvanje likvidnosti, u suradnji s institucijama poput HAMAG-a i HBOR-a pri osiguravanju adekvatnih garantnih shema i povoljnijih uvjeta financiranja.

Transparentna, jasna i pravovremena komunikacija prema općoj javnosti, klijentima, poslovnim partnerima te zaposlenicima, koristeći sve raspoložive kanale, obilježila je komunikacijsku strategiju banke u proteklom razdoblju. Poruke o brzoj prilagodbi novonastalim okolnostima, osiguravanju kontinuiteta poslovanja i implementaciji preporuka nadležnih tijela, dostupnosti svih usluga klijentima, s posebnim naglaskom na osjetljivije skupine, kroz prilagođen rad poslovne mreže i digitalne kanale, te ponude mjera odgode otplate građanima i tvrtkama, odnosno  kredita za likvidnost poslovnim subjektima, činile su sukus komunikacijskog sadržaja, osiguravajući kontinuitet i dostupnost svih relevantnih informacija. Sinergija poslovnih, komunikacijskih te društveno odgovornih aktivnosti u 2020. godini obilježenom pandemijom, zaokružena je doprinosom kroz donacijske inicijative banke, samostalno i u suradnji s Erste Card Clubom d.o.o., čime je banka pružila podršku i u širem kontekstu potreba društvene zajednice.

Ukupno je nešto više od 9.200 građana, na koje se odnosi gotovo 11.600 kreditnih partija, tijekom 2020. realiziralo mogućnost COVID odgode otplate. Kod poslovnih subjekata, realizirano je oko 2.500 takvih zahtjeva. Ukupno gledano, na kraju 2020. godine udio NPL plasmana iznosio je 6,7%, u odnosu na 7,1% godinu dana ranije. Na smanjenje ukupne razine NPL plasmana na godišnjoj razini prvenstveno su utjecala kretanja u prvom tromjesečju 2020. godine, kada je razina NPL-a dodatno bila smanjena, dok je u nastavku godine očekivano zabilježila blagi porast. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, ali je pritom važno naglasiti da to neće imati utjecaj na redovno poslovanje banke.

Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, pri čemu je važno naglasiti da to neće imati značajniji utjecaj na redovno poslovanje banke, koje je u potpunosti stabilno. Kao odgovoran poslovni subjekt banka će nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljom, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe svojih klijenata.

OČEKIVANJA

Nekoliko je pozitivnih elemenata koji se mogu izdvojiti kad je riječ u dugoročnoj poziciji hrvatskog gospodarstva. Primjerice, vidljivi su određeni pomaci u smjeru poboljšanja opće investicijske klime u Republici Hrvatskoj te stabilizacije javnih financija, što su prepoznale i međunarodne bonitetne agencije. Pristup u Europski tečajni mehanizam (ERM2) Hrvatsku vodi još jedan korak bliže uvođenju eura, odnosno realizaciji strateškog cilja koji će doprinijeti dugoročnoj financijskoj stabilnosti za građane i gospodarstvo u cjelini. Pozitivna ocjena u procesu sveobuhvatne procjene Europske središnje banke i potvrda stabilnosti hrvatskog bankarskog sustava ohrabrujuća je ne samo kad je u pitanju nastavak procesa uvođenja eura, već i u kontekstu izazova s kojima se trenutačno suočava hrvatsko gospodarstvo. Međutim, potrebno je i dalje raditi na poboljšanju pravne sigurnosti, ponajprije u segmentu predvidljivosti pravnog okvira, kao jednog od najvažnijih preduvjeta za održiv napredak, rekao je Schoefboeck.

Razdoblje pred nama bit će vrlo izazovno te će ponajviše ovisiti o utjecaju epidemiološke situacije na cjelokupno gospodarstvo. Uloga banaka u tome će biti izuzetno značajna, jer robustan, snažan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor bit će oslonac kreiranja ponovnog ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice. Zajedničkim, koordiniranim pristupom svih dionika, Hrvatska može prevladati trenutačne izazove i minimizirati sve njihove potencijalne negativne učinke. Na kraju, ne treba zaboraviti na dugoročnu viziju stvaranja pozicije Republike Hrvatske kao financijskog središta regije, temeljene na stabilnom financijskom i bankarskom sustavu, koji može predstavljati jak zamašnjak cjelokupnom gospodarstvu u što je moguće kvalitetnijem pozicioniranju u regionalnom kontekstu, zaključio je Schoefboeck.