Oporavak izvoza i stabilizacija cijena industrijske robe djelomice neutraliziraju posljedice drugog vala pandemije s kraja 2020. i nedavni skok u broju novih slučajeva, stoji u danas objavljenom najnovijem izdanju izvješća Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u toj regiji (Europe and Central Asia Economic Update).

Skroman rast u 2021. slijedi nakon što je 2020. zabilježen pad od 2 posto uslijed poremećaja koje je izazvao COVID. Taj pad bio je manji od očekivanog jer su oporavak Turske i otpornost Rusije bili snažniji nego što se predviđalo, a riječ je o najvećim gospodarstvima regije. Takvom ishodu doprinijeli su oživljavanje industrijske proizvodnje, povećana potražnja za izvozom, više cijene robe te fiskalna i monetarna potpora. Najpogođenija su gospodarstva koja uvelike ovise o uslugama i turizmu jer su ih mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja trajno oslabila.

Očekuje se da će se regionalni rast u 2022. pojačati na 3,8 posto jer će učinci pandemije postupno slabjeti, a trgovina i ulaganja ponovno će uzeti maha. No izgledi su i dalje izrazito neizvjesni, a rast bi mogao biti slabiji bude li pandemija potrajala dulje od očekivanog prije no što počne jenjati. Tu su i kašnjenja u cijepljenju, a uvjeti vanjskog financiranja pogoršavaju se uslijed povećanja globalnih kamatnih stopa, sve lošijeg raspoloženja ulagača ili zbog geopolitičkih napetosti.

Prema očekivanjima, pandemija će u više zemalja regije izbrisati najmanje pet godina pozitivnih pomaka u dohotku po glavi stanovnika. Također će povećati broj siromašnih, uglavnom zbog gubitka radnih mjesta. Ukupno gledano, unatoč oživljavanju rasta, oporavak bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika regije usporen je i ispod je svojih razina iz razdoblja prije pandemije.

Pandemija i dalje ostavlja traga na gospodarskoj aktivnosti u Europi i središnjoj Aziji. No dok se tvorci politika bore s kratkoročnim posljedicama po zdravlje, obrazovanje i gospodarstvo, trebali bi iskoristiti priliku za prevladavanje dugoročnih izazova povezanih s jačanjem produktivnosti, izgradnjom dinamičnijeg privatnog sektora, unaprjeđenjem institucija i pomakom prema niskougljičnim, zelenijim i uključivim gospodarstvima“, izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

Za postizanje tih dugoročnih razvojnih ciljeva presudno je dobro upravljanje. Pandemija je naglasila potrebu za dobrim upravljanjem s obzirom na važnu ulogu koju su vlade širom svijeta odigrale u ublažavanju zdravstvenih, gospodarskih i društvenih posljedica virusa. Donesene mjere kretale su se u rasponu od ograničenja kretanja radi kontrole širenja zaraze, preko programa cijepljenja i paketa pomoći radi zaštite pojedinaca i tvrtki od gospodarskih posljedica pandemije, pa sve do smišljanja načina za izvođenje virtualne nastave za milijune školaraca.

U Europi i središnjoj Aziji dobro upravljanje još je važnije s obzirom na veliku ulogu koju država, povijesno gledano, igra u oblikovanju gospodarstva. U toj regiji državna potrošnja predstavlja gotovo 40 posto gospodarstva, a državni sektor zapošljava više od četvrtine najobrazovanijih i najproduktivnijih radnika regije, pri čemu žene čine 57 posto zaposlenih u javnom sektoru. Izgledno je da će se u idućim godinama uloga države u zemljama regije dodatno povećati, i to uvelike zbog potrebe za širenjem zdravstvene i dugoročne skrbi za sve starije stanovništvo te javne potpore za državne intervencije potrebne radi prevladavanja nejednakosti i, u okolnostima borbe protiv COVID-a, unaprjeđenja zdravstvenih i obrazovnih sustava.

U okviru posebne analize posvećene „Podacima, digitalizaciji i upravljanju u Europi i središnjoj Aziji“, u izvješću se razmatra moguća uloga podataka i digitalizacije u poboljšanju upravljanja na prostoru regije.

Radi djelotvornog prevladavanja izazova koje je postavio COVID-19, poboljšanje upravljanja poprimilo je još veću važnost u regiji”, istaknula je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Digitalna tehnologija i podatkovna revolucija nude mogućnosti za povećanje učinkovitosti, transparentnosti, uslužnosti i povjerenja građana, a sve to izravno poboljšava kvalitetu javne uprave.”

Podacima se stvaraju pretpostavke za bolje donošenje odluka, optimizaciju rada javne uprave i učinkovitiju raspodjelu resursa. Digitalizacijom se ti procesi osnažuju, a omogućuje se i veća učinkovitost i transparentnost.

Kako bi se proširio učinak podatkovne revolucije, neophodno je pospješiti digitalizaciju javne uprave i koordinaciju decentraliziranih podatkovnih sustava u svim institucijama. Kvaliteta javne uprave sve više ovisi o mjeri u kojoj se nadležna tijela u svom radu koriste digitalnim pomagalima i primjenjuju tehnologiju kako bi unaprijedili upravljanje, pružanje usluga i sveukupne kapacitete države. Vlasti bi trebale uvesti sustave poticaja kako bi se u državnoj službi promicalo uvođenje i prilagodba podatkovnih sustava.

Podatkovnom revolucijom i digitalizacijom otvara se i prilika za jačanje povjerenja poticanjem učinkovite suradnje države i civilnog društva. Među mehanizmima koji ulijevaju najviše nade u ostvarenje tog cilja su i tzv. otvoreni podaci javnih uprava, kojima se smanjuju transakcijski troškovi prikupljanja, analize i širenja javnosektorskih podataka, a omogućuje se i sveoubuhvatniji uvid u kvalitetu upravljanja. Omogućavanje otvorenog pristupa podacima javne uprave moglo bi pripomoći i borbi protiv širenja pogrešnih i lažnih informacija putem društvenih mreža. Promicanjem mehanizama izravnih povratnih informacija između građana i javne uprave ne samo da se poboljšava pružanje javnih usluga, već se jačaju i povjerenje i legitimnost.