Vremena za odgađanje više nema, jer jedino nove investicije, osobito u izvozni sektor, mogu kreirati uvjete za promjenu modela rasta i podizanje potencijalne stope rasta gospodarstva u budućnosti, istaknuo je predsjednik Republike Ivo Josipović na savjetovanju ekonomista u Opatiji.

Bez njih, upozorio je, prijeti nam dugo razdoblje niskih stopa rasta. Radi toga je potrebna i aktivna politika privlačenja stranih izravnih ulaganja, kojom se mora baviti Vlada.

Josipović je, govoreći o trenutnom stanju gospodarstva, kazao "ne bojim se jer vjerujem u Hrvatsku i institucije pa i kad pokazatelji nisu onakvi kakve bi htjeli. Oni nisu razlog za očaj nego poticaj da se problemi riješe".

Naglasio je da se ekonomska politika, uz pristupanje EU, što je glavni prioritet, mora iskazati kroz efikasne administrativne, socijalne i gospodarske reforme.

Zbog razina vanjskog i javnog duga, i zbog promijenjene ocjene rizika kreditora rast hrvatskog gospodarstva ne može se više oslanjati na priljevima dužničkog kapitala, kazao je ističući kako je nužno gospodarski rast temeljiti na privlačenju izravnih investicija u izvozne sektore.

U tu je svrhu potrebno omogućiti poslovnu klimu za angažiranje takvog kapitala, istaknuo je napominjući kako su godinama poznate brojne zapreke za ulagače, a vrlo se malo učinilo na njihovu uklanjanju.

Predsjednik Josipović je naveo da projekcije mjerodavnih institucija pokazuju da će i u 2010. stopa rasta BDP-a biti negativna, od -1,5 posto do -2 posto, a nezaposlenost ostaje visoka - međunarodno usporediva anketna stopa nezaposlenosti je iznad 10 posto.

Recesija slabi, a gospodarska aktivnost bi prema procjenama relevantnih institucija, trebala porasti u zadnjem tromjesečju ove godine, a u 2011. očekuje se slabi realni rast BDP-a.

Može se očekivati da će u narednoj godini potražnja privatnog sektora (osobito potrošnja) ipak porasti zbog očekivanog rasta raspoloživog dohotka i pozitivnih kretanja u izvoznom sektoru. Takav relativno umjereni optimizam mogao bi biti narušen porastom nezaposlenosti, upozorio je.

Napominjući da bi nakon posljednjeg rebalansa deficit državnog proračuna, koji je usporediv sa zemljama članicama EU, iznosio u ovoj godini oko 6 posto BDP-a, kazao je kako mnogi analitičari predviđaju i znatno veći deficit, što je zabrinjavajuće, kao i povećanje javnog duga, koji se brzo približava razini 50 posto BDP-a. Inozemni dug već je oko 100 posto BDP-a.

Josipović je naglasio kako je dobro je da je Vlada pokrenula opsežan Program gospodarskog oporavka, koji se mora provesti ako se želi ublažiti i prevladati kriza te stvoriti preduvjeti za održiv gospodarski rast.

U isto vrijeme mora se održati makroekonomska stabilnost, održivost vanjskog i javnog duga, fiskalna pozicija, stabilnost tečaja i cijena i stabilnost financijskog sustava. Jedino takvo stabilano okružje omogućava preduvjete za podizanje potencijalne stope rasta BDP-a u srednjem i dugom roku, naglasio je.

Po njegovoj je ocjeni, fiskalnom politikom nužno osigurati održive javne financije i stvoriti odgovarajući fiskalni prostor za rješavanje budućih ekonomskih šokova, a srednjoročna fiskalna prilagodba u velikoj mjeri treba počivati na smanjenju rashoda. Tome mogu pomoći smanjivanje broja državnih agencija, ubrzanje privatizacije i prodaja državnih manjinskih udjela u privatnim tvrtkama, teritorijalna reorganizacija, provedba reforme mirovinskog sustava te sustava zdravstva i socijalne sigurnosti, istaknuo je predsjednik Josipović .

Na tradicionalnom 18. savjetovanju u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista (HDE) pod nazivom "Ekonomska politika Hrvatske u 2011. godini - Izlazak iz recesije ili daljnja stagnacija?" predsjednik HDE Ljubo Jurčić ustvrdio je da ćemo stagnirati sa ili bez MMF-a ako ne budemo imali vlastitu politiku. (Hina)