Početkom svake godine provodimo anketno istraživanje kako bismo preispitali trendove i promjene u stavovima i ponašanju hrvatskih građana kada je riječ o duhanskim proizvodima i novim kategorijama proizvoda koje su u zadnjim godinama sve popularnije. Dobivene rezultate pritom smo usporedili s istovjetnim istraživanjem koje smo proveli u siječnju 2023. godine pa idemo vidjeti čini li godina dana neku razliku.

Kada je riječ o tome konzumiraju li duhanske proizvode tu nema nekih promjena. Dvije trećine građana nisu konzumenti ove kategorije proizvoda, dok je trećina njih ili točnije 34% (što je 1% više nego lani) izjavilo da konzumiraju duhanske proizvode.

Cigarete su najzastupljenija vrsta duhanskih proizvoda koje koristi ukupno 68% potrošača i tu nije bilo promjena u odnosu na prošlu godinu. Duhan za motanje je na drugom mjestu s 24% poklonika, ali uz 7% pada u usporedbi s 2023. godinom, dok je 4% manje i onih koji koriste uređaje nove generacije (IQOS, glo i dr.) te ih sada imamo ukupno 18%. Za 5% smanjen je i udio onih koji koriste električne cigarete, na sadašnjih 13%, a na kraju po 1% korisnika imaju duhan za žvakanje te cigare (kubanske).

Kiosk je i dalje najčešće mjesto gdje se kupuju proizvodi ove kategorije s ukupno 58% udjela, premda je to smanjenje od 7% u odnosu na istraživanje iz prošle godine. U supermarketu/hipermarketu ove proizvode kupuje 39% konzumenata u obje promatrane godine, dok je značajno pao broj onih koji ih kupuju na benzinskim postajama - njihov je broj s 41% lani pao na 29% u ovoj godini. Nešto manje izražen pad bilježe i ostali kanali nabavke pa je tako 20% potrošača kupovalo ove proizvode u lokalnoj kvartovskoj trgovini, što je pad od 5%, a njih 12% išlo je po ove proizvode do specijalizirane trgovine (tobacco shop) ili 6% manje nego lani. Ohrabruje podatak da je i crno tržište palo s prošlogodišnjih 12% na aktualnih 10% udjela. Nije veliki pomak, ali ipak to vrijedi istaknuti kao pozitivan trend.

Kada je riječ o potrošnji na duhanske proizvode onda vidimo da je došlo do povećanja izdataka. Naime, broj onih koji troše do 30 eura mjesečno smanjen je za 11%, na ukupno 33% udjela, dok je istodobno za 10% porastao udio onih koji troše veće iznose, do 70 eura mjesečno, te ih je sada 48%. Udio onih koji troše iznimno velike iznose ostao je stabilan pa je tako u obje godine bilo 15% onih koji troše do 140 eura mjesečno, dok je blagi rast s 3% na 4% ostvario uzorak potrošača koji troše i više od 140 eura na mjesečnoj razini.

Na kraju, upitali smo građane je li rast inflacije utjecao na njihove potrošačke navike. Na to je njih 5% istaknulo da ove godine puše više (što je dosta manji broj u odnosu na 9% lani), a da puše manje ističe njih 41% (lani je bilo 39%). Da nisu mijenjali svoje navike u konzumaciji ovih proizvoda navodi pak 55% potrošača kategorije, što je 3% više nego u siječnju prošle godine.

Istraživanje su tijekom siječnja 2024. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. PS/SM