Singapur je vratio vodeće mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2024. godinu nakon što je u razdoblju od 2020. – 2023. godine bio među prvih pet.  Švicarska je ove godine bila druga, Danska treća, a Hrvatska se ove godine nalazi na 51. mjestu od 67 rangiranih globalnih gospodarstava.

Vjerujemo da će najkonkurentnija gospodarstva budućnosti biti ona koja će moći predvidjeti i prilagoditi se ovom promjenjivom globalnom kontekstu, istovremeno stvarajući vrijednost i dobrobit za ljude. I to će ih također učiniti održivima, izjavio je Arturo Bris, direktor IMD-ovog Centra svjetske konkurentnosti, (WCC), koji stoji iza Svjetske ljestvice konkurentnosti, od osnutka 1989. godine.

Također je rekao da su veliki izazovi konkurentnosti za svjetska gospodarstva u 2024. i nakon toga:  prelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo, praćenje sve veće integracije tržišta u nastajanju u svjetsko gospodarstvo i praćenje digitalne transformacije.

Hrvatska

U ukupnom poretku na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 51. mjestu od 67 ispitivanih gospodarstava. Od ključnih indikatora privlačnosti zemlje ispitanici su najvišima ocijenili:

• Pouzdana infrastruktura 70.1%
• Kvalificirani radnici 62.7%
• Visoka obrazovna razina 53.7%

dok su najmanje ocjene dobili:

• Snažna kultura istraživanja i razvoja 14.9%
• Konkurentni porezni sustav 14.9%
• Učinkovit pravni sustav 6.0%
• Kompetencije vlade 3.0%

Od četiri ključna područja koja Svjetska ljestvica konkurentnosti ocjenjuje, ekonomski učinak, učinkovitost vlade, učinkovitost poslovnog sektora i infrastruktura, Hrvatska je zabilježila rast u dva: učinkovitosti vlade (rast s 49. na 47. mjesto) i infrastrukturi (s 45. na 44. mjesto), do je pad zabilježen na područjima ekonomskog učinka ( s 46. na 49. mjesto) i učinkovitosti poslovnog sektora (s 56. na 59. mjesto).

Svjetska ljestvica konkurentnosti izračunava podatke prikupljene iz upitnika i kombinira ih sa 164 statistička podatka. Istraživanje je provedeno između ožujka i svibnja 2024. među 6.612 rukovoditelja najviše i srednje razine u 67 gospodarstava.

Tri trenda za koja ispitanici smatraju da imaju najveći utjecaj na poduzeća u 2024. su:

1. usvajanje umjetne inteligencije (55,1 %),
2. rizik od globalnog gospodarskog usporavanja (52 %) i
3. geopolitički sukobi (36.1%).

Izvješće pokazuje kako je usvajanje umjetne inteligencije jedno, ali njegova primjena nešto sasvim drugo. Jedan od ključnih izazova za poduzeća danas je kako implementirati sustave umjetne inteligencije koji poboljšavaju učinkovitost, ali bez izazivanja poremećaja poslovne aktivnosti. Povezani izazov je osiguravanje ispravnosti odabranog sustava umjetne inteligencije, jer neispravni sustavi dovode do neučinkovitosti i smanjene produktivnosti, navodi se u izvješću.

U istraživanju 27% anketiranih rukovoditelja razmatra prijelaz na nultu stopu emisija kao važan trend u kratkoročnom razdoblju, no samo 12,2 % istaknulo je utjecaj globalnog zatopljenja kao relevantan.

Istraživači WCC-a vjeruju da ovi rezultati odražavaju pitanje prioriteta: rukovoditelji trebaju uravnotežiti kratkoročne prioritete s dugoročnim. Smatra se da su rizici za okoliš u potonjoj kategoriji i dobivaju premalu važnost unatoč činjenici da već utječu na nas.

Ljestvica dijeli podatke na četiri područja: ekonomski učinak, učinkovitost vlade, učinkovitost poslovnog sektora i infrastruktura. Zajedno obuhvaćaju različite aspekte konkurentnosti, kao što su makroekonomska stabilnost, fiskalna politika, kvaliteta institucija sustava, otvorenost tržišta, poslovna dinamičnost, inovacije, obrazovanje, zdravstvo i ekološka učinkovitost.

Mala gospodarstva napreduju

Među prvih 10 rangiranih dominiraju manja gospodarstva – odraz je to činjenice da ekonomska konkurentnost nije pitanje veličine.

Singapur svoj povratak duguje snažnim performansama u sva četiri čimbenika konkurentnosti, posebno se to odnosi na učinkovitost vlade i poslovnu učinkovitost, odražavajući tako snažan privatni i javni sektor.

Švicarska je ostvarila napredak zahvaljujući poboljšanim gospodarskim rezultatima i poslovnoj učinkovitosti kao i stalnom napretku u učinkovitosti vlade i infrastrukturi.

Danska je pala na treće mjesto zbog pada gospodarskih rezultata, ali istraživači su rekli da je promjena bila "beznačajna" jer zemlja i dalje ostaje pravi primjer konkurentnog gospodarstava.

Irska je pala na četvrto, ali istraživači smatraju da je to poseban slučaj, jer je irsko gospodarstvo potaknuto ulaganjima koja dolaze iz brojnih sjedišta međunarodnih korporacija.

Zaokružujući prvih 10 gospodarstva, Hong Kong je narastao za dvije pozicije, popevši se na peto mjesto, a Švedska je također narasla za dvije pozicije i zauzela šesto mjesto. UAE su porasli za tri pozicije, zauzevši sedmo mjesto. Tajvan (kineski Taipei) pao je za dvije pozicije, spustivši se na osmo mjesto, dok je Nizozemska pala na deveto mjesto. Norveška se popela na ljestvici za četiri pozicije kako bi se vratila u prvih 10 na deseto mjesto.

Tržišta u nastajanju smanjuju jaz

Svjetska ljestvica konkurentnosti pokazuje da tržišta u nastajanju sustižu naprednija gospodarstva, posebno u područja inovacija, digitalizacije i diversifikacije. Zemlje poput Kine, Indije, Brazila, Indonezije i Turske doživjele su brzi rast i razvoj posljednjih desetljeća i postale su ključni akteri u trgovini, ulaganjima, inovacijama i po geopolitičkom utjecaju, naglašava se u izvješću. Malezija, Tajland i Čile također su stabilni ili poboljšavaju svoju poziciju.

Te zemlje nude nove mogućnosti i tržišta za poduzeća i potrošače, ali i nove rizike i nesigurnosti. Vlade i tvrtke diljem svijeta moraju se prilagoditi različitim kulturološkim, institucionalnim i regulatornim okruženjima tih tržišta kako bi uspjeli unutar istih, a istovremeno se držali globalnih standarda kvalitete i održivosti, navodi se u izvješću.

Gana, Nigerija i Portoriko bili su novi sudionici ovogodišnje ljestvice. Uključivanje u svjetsku ljestvicu konkurentnosti afričkih država aktivno doprinosi njihovim naporima na gospodarskom razvitku, kazali su istraživači, pojašnjavajući kako rangiranje pomaže privući ulaganja, informirati političke odluke i potaknuti natjecateljski duh među narodima. To pak može dovesti do poboljšanja životnog standarda, otvaranja radnih mjesta i održivog razvoja, oblikovanje gospodarskog okruženja u godinama koje dolaze. PS/SM