Oliver Röpke je austrijski sindikalist i društveni aktivist poznat po svom dugogodišnjem zalaganju za prava radnika i socijalnu pravdu unutar Europske unije. Trenutno je predsjednik Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC) od 2023. godine, gdje zastupa interese radnika na europskoj razini.

Prije toga, Röpke je bio predstavnik Austrijske konfederacije sindikata (ÖGB) u Europskoj uniji, baveći se pitanjima poput socijalne politike, prava radnika i europske integracije. Njegova karijera obilježena je snažnom posvećenosti društvenim pitanjima, a kroz svoj rad u EESC-u nastoji ojačati dijalog između civilnog društva i europskih institucija, s posebnim fokusom na socijalnu koheziju i održivi razvoj.

Bila nam je čast razgovarati o mnogim temama za medijska izdanja Business Media Group-e, Udruga.hr i Poslovni savjetnik.

 

Koji su najveći izazovi s kojima se Europska unija trenutno suočava u pogledu radničkih prava i socijalne politike?

Oliver Röpke: Europska unija trenutno se suočava s nizom značajnih izazova u području radničkih prava i socijalne politike. Visoki troškovi života, inflacija, pritisci vezani uz migracije, klimatska kriza i dugotrajni učinci geopolitičkih napetosti, uključujući ratove na našim granicama, dodatno pojačavaju ove izazove. U središtu našeg odgovora mora biti nepokolebljiva predanost Europskom socijalnom modelu, modelu koji promiče dostojanstvo, pravednost i jednake mogućnosti.

Moramo osigurati da svaki Europljanin ima pristup kvalitetnom zapošljavanju, pristojnim radnim uvjetima i mogućnostima za unaprjeđenje svojih vještina. Međutim, razlike između zemalja i regija u pogledu zapošljavanja i neaktivnosti i dalje postoje.

EESC (Europski gospodarski i socijalni odbor) zagovara jača i inkluzivnija tržišta rada koja uklanjaju prepreke za žene, mlade, starije osobe, osobe s invaliditetom i one migrantskog podrijetla. Posebno zabrinjavaju rodne nejednakosti. Žene se i dalje suočavaju s razlikama u plaćama i nedovoljnom zastupljenošću na rukovodećim pozicijama, a ovaj problem je dodatno pogoršan nerazmjernim opterećenjem brige o obitelji. Zalažemo se za snažniju integraciju rodne perspektive u sve politike. Nezaposlenost mladih također ostaje visoka, a mnogi mladi prisiljeni su na nesigurne oblike rada. EESC se protivi specifičnim minimalnim plaćama za mlade i naglašava važnost stvaranja stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta za mlade radnike.

Pojava novih oblika zapošljavanja, poput platformskog rada, predstavlja još jedan izazov. Takvi poslovi često dolaze s nesigurnim uvjetima i nedostatkom socijalne zaštite. EESC je ukazao na ovu eroziju radničkih prava i zahtijeva snažniju zaštitu na razini EU-a.

Nadalje, nužne digitalne i zelene tranzicije moraju biti praćene značajnim ulaganjima u vještine kako bi se osiguralo da nitko ne ostane zapostavljen. Zatvaranje digitalnog jaza ključno je, s obzirom na to da samo 26% stanovništva EU-a trenutno posjeduje napredne digitalne vještine. Kroz suradnju i predanost zajedničkim vrijednostima možemo prevladati ove izazove i ojačati socijalnu strukturu Europe.

Kako procjenjujete utjecaj pandemije COVID-19 na tržište rada u Europskoj uniji, posebno u pogledu dugoročnih promjena?

Oliver Röpke: Pandemija COVID-19 ostavila je trajan trag na tržištu rada u Europskoj uniji, ubrzavajući postojeće trendove i otkrivajući ranjivosti koje zahtijevaju hitnu pozornost. U kratkom roku, pandemija je izazvala opsežne gospodarske poremećaje, pri čemu su sektori poput turizma, ugostiteljstva i maloprodaje zabilježili značajan gubitak radnih mjesta. Europska unija brzo je reagirala, uvođenjem mjera poput SURE programa za zaštitu radnih mjesta i dohotka. Ipak, dugoročne posljedice su duboke.

Jedna od ključnih promjena je ubrzano prihvaćanje modela rada na daljinu i hibridnih modela, koji su transformirali način na koji radimo. Iako ti modeli nude fleksibilnost, otvaraju i pitanja o radničkim pravima, poput prava na isključenje. EESC je naglasio važnost zaštite mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, pozivajući na snažniju regulaciju radnog vremena i prava na isključenje.

Pandemija je također naglasila i pogoršala postojeće društvene nejednakosti. Žene, migranti i oni u nesigurnim poslovima pretrpjeli su najveći udarac, s posebnim naglaskom na žene koje su preuzele povećane obveze skrbi o obitelji. To je dodatno proširilo rodni jaz u zapošljavanju, ističući potrebu za snažnim sustavima socijalne zaštite i politikama koje promiču ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Gledajući unaprijed, potreba za prekvalifikacijom i unaprjeđenjem vještina nikada nije bila važnija. Kako digitalizacija i automatizacija nastavljaju oblikovati industrije, radnici moraju biti osposobljeni za prilagodbu novim tehnologijama.

Strategija oporavka EU-a, uključujući fond NextGenerationEU, stavlja snažan naglasak na ulaganje u digitalne vještine i zelena radna mjesta, osiguravajući da radna snaga Europe bude spremna za buduće gospodarstvo.

Zaključno, pandemija je preoblikovala tržište rada EU-a, otkrivajući i snage i slabosti naših socijalnih sustava. Sada je ključno da odgovorimo na te dugoročne promjene s politikama koje promiču otpornost, pravednost i inkluzivnost.

 

Koje mjere Europski gospodarski i socijalni odbor predlaže za smanjenje socijalnih nejednakosti unutar EU-a, posebno između starijih i novijih država članica?

Oliver Röpke: Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) već dugo zagovara smanjenje socijalnih nejednakosti unutar Europske unije. Ove razlike, osobito između starijih i novijih država članica, predstavljaju ozbiljnu prijetnju socijalnoj koheziji i ekonomskoj stabilnosti. Naš glavni alat za rješavanje ovih nejednakosti je puna implementacija Europskog stupa socijalnih prava (EPSR). Ovaj okvir ključan je za osiguranje pravednih plaća, sigurnih radnih uvjeta i jednakog pristupa socijalnoj zaštiti u svim državama članicama.

EESC poziva na potpunu primjenu Akcijskog plana EPSR-a kako bi se izgradila ravnopravnija, održivija i otpornija društva. Promicanjem zajedničkih standarda u zapošljavanju i socijalnim uslugama možemo pomoći u smanjenju razlika između zapadnoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja. Naša nedavna rezolucija naglašava važnost Okvira socijalne konvergencije u Europskom semestru, koji omogućuje dublju analizu i bolje usklađivanje socijalnih i politika zapošljavanja unutar Unije.

Osim toga, ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju ključno je.

EESC zagovara snažne programe strukovnog obrazovanja, osobito u novim sektorima poput digitalnih i zelenih tehnologija. To je posebno važno za novije države članice, gdje je tranzicija prema zelenijim industrijama još uvijek u tijeku.

Također naglašavamo potrebu za pravednom prekograničnom mobilnošću radne snage, osiguravajući da izaslani i mobilni radnici uživaju ista prava kao i lokalni radnici.

EESC je svjestan odljeva mozgova u zemljama poput Hrvatske i poziva na ciljne mjere koje bi potaknule ljude na povratak u matične zemlje, čime bi obogatili i svoje matične i odredišne ekonomije.

Konačno, ciljano financiranje kroz Kohezijski fond i Europski socijalni fond Plus (ESF+) od suštinske je važnosti. Ova sredstva moraju biti usmjerena prema slabije razvijenim regijama, osiguravajući da gospodarski razvoj bude i uključiv i održiv.

Koju ulogu vidite za sindikate u suvremenoj Europskoj uniji, posebno u kontekstu digitalizacije i automatizacije?

Oliver Röpke: Sindikati su neizostavni dio europskog tržišta rada, osobito u doba digitalizacije i automatizacije. Kako umjetna inteligencija, digitalne platforme i automatizacija mijenjaju tradicionalna radna okruženja, sindikati imaju ključnu ulogu u zaštiti prava radnika, osiguravanju pravednih prijelaza i suočavanju s novim izazovima.

Jedna od glavnih briga je porast gig i platformskog rada, gdje se mnogi radnici suočavaju s nesigurnim uvjetima, nedostatkom socijalne zaštite i ograničenim pristupom kolektivnom pregovaranju. EESC, u skladu sa svojom nedavnom rezolucijom, priprema mišljenje o umjetnoj inteligenciji u svijetu rada te će koristiti tehnike predviđanja kako bi procijenio kako sindikati mogu spriječiti negativne učinke digitalizacije.

Zalažemo se za politike koje osiguravaju da radnici na platformama imaju iste zaštite kao tradicionalni zaposlenici, uključujući pristup socijalnoj sigurnosti, pravedne plaće i pravo na organiziranje.

Sindikati također igraju ključnu ulogu u promicanju cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Kako automatizacija transformira industrije poput proizvodnje i maloprodaje, sindikati moraju surađivati s poslodavcima i vladama na oblikovanju programa obuke koji će pomoći radnicima da se prilagode novim realnostima. EGSO podržava te napore zagovarajući politike koje prioritet daju unaprjeđenju vještina u sektorima najviše pogođenim automatizacijom.

Osim toga, socijalni dijalog ostaje u središtu europskog socijalnog modela. Sindikati moraju aktivno sudjelovati u raspravama s poslodavcima i institucijama EU-a kako bi se osiguralo da se koristi tehnološkog napretka pravedno dijele među radnicima. EESC se zalaže za jačanje tog dijaloga, osiguravajući da se glas radnika čuje dok prolazimo kroz digitalnu transformaciju.

Zaključno, sindikati će i dalje biti ključni u osiguravanju da prijelaz Europe na digitalno gospodarstvo bude pravedan, inkluzivan i pošten za sve radnike.

 

Koje su glavne prepreke jačanju socijalne kohezije unutar Europske unije i kako ih prevladati?

Oliver Röpke: Europska unija suočava se s nekoliko ključnih prepreka u jačanju socijalne kohezije, koje su prvenstveno potaknute gospodarskim nejednakostima, regionalnim razlikama i neujednačenim socijalnim politikama među državama članicama. Neujednačena provedba Europskog stupa socijalnih prava (EPSR), koji postavlja temeljna načela poput pravednih plaća i pristupa zdravstvenoj skrbi, dodatno otežava ove izazove. Te nejednakosti ometaju socijalnu konvergenciju prema gore, koja je ključni cilj za budućnost Unije.

Porast nacionalizma i euroskepticizma u nekim regijama, zajedno s otporom prema EU regulativama, otežava zajedničko djelovanje u pitanjima poput mobilnosti radne snage i migracija. Ova fragmentacija predstavlja ozbiljnu prijetnju jedinstvu i koheziji EU-a.

Kako bi se ti izazovi riješili, EESC poziva na potpunu provedbu EPSR-a, osiguravajući dosljednu primjenu socijalne zaštite i radnih standarda u svim državama članicama. Nadalje, jače financiranje EU-a putem kohezijskih i strukturnih fondova—poput Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+)—ključno je za pomoć manje razvijenim regijama u gospodarskom i socijalnom napretku.

Socijalni dijalog također je ključan alat za prevladavanje ovih prepreka.

Okupljanjem sindikata, poslodavaca i civilnog društva, možemo kreirati inkluzivnije i fleksibilnije politike.

EESC naglašava da će njegovanje kulture solidarnosti kroz obrazovanje i paneuropske inicijative pomoći u premošćivanju kulturnih podjela i jačanju zajedničkog europskog identiteta.

Kroz ove zajedničke napore, možemo osigurati da sve regije i građani Europske unije uživaju u zajedničkom prosperitetu i napretku.

Kako Europski gospodarski i socijalni odbor promiče prava radnika?

Oliver Röpke: Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) igra ključnu ulogu u zaštiti i unapređenju radničkih prava diljem Europske unije. Naša misija je osigurati pravedne radne standarde, uključive socijalne politike i snažan socijalni dijalog na nacionalnoj i razini EU-a.

Središnji dio našeg zagovaranja je potpuna provedba Europskog stupa socijalnih prava (EPSR), koji EESC kontinuirano podržava od njegova usvajanja.

Čvrsto vjerujemo da ključna načela EPSR-a—poput pravednih plaća, sigurnih radnih uvjeta i pristupa socijalnoj zaštiti—moraju biti integrirana u svim državama članicama.

U pripremama za reviziju Akcijskog plana EPSR-a 2025. godine, EGSO doprinosi novim preporukama za jačanje njegova utjecaja.

EESC se također usredotočuje na izazove koje donose platformska ekonomija i digitalizacija. Radnici u tim sektorima često se suočavaju s nesigurnim uvjetima, ograničenom socijalnom zaštitom i fragmentiranim radnim vremenom. Izdali smo nekoliko mišljenja koja pozivaju na snažniju regulaciju i zaštitu za radnike na platformama, kako bi osigurali da imaju adekvatnu socijalnu sigurnost, zdravstvene beneficije i kolektivna prava.

Osim toga, EESCje duboko predan promicanju prava na rad na daljinu, posebno u kontekstu ravnoteže između privatnog i poslovnog života, zdravlja i sigurnosti te prava na isključenje.

Kako rad na daljinu postaje sve češći, zalažemo se za politike koje osiguravaju da radnici na daljinu, osobito žene, ne budu u nepovoljnom položaju.

Kroz ove napore, EESC osigurava da radnička prava ostanu temelj europskog socijalnog modela, čak i u kontekstu promjenjivih gospodarskih uvjeta.

 

Kako se Europska unija može bolje prilagoditi potrebama tržišta rada u kontekstu zelenih politika i prelaska na održivo gospodarstvo?

Oliver Röpke: Kako Europska unija prelazi prema održivom, zelenom gospodarstvu, prilagodba tržišta rada novim stvarnostima predstavlja i izazov i priliku. Ambiciozni ciljevi Europskog zelenog plana zahtijevaju temeljitu transformaciju industrija, što će neizbježno preoblikovati tržišta rada diljem EU-a.

Prvi prioritet je prekvalifikacija i usavršavanje radnika, posebno onih u sektorima koji su najosjetljiviji na gubitak radnih mjesta zbog dekarbonizacije, poput rudarstva ugljena i teške industrije. EESC se dosljedno zalaže za značajna ulaganja u programe obuke kako bi radnici bili spremni za poslove u zelenim sektorima poput obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Fond za pravednu tranziciju, zajedno s Europskim socijalnim fondom Plus (ESF+), igrat će ključnu ulogu u podršci radnicima i regijama pogođenim prelaskom s industrija koje intenzivno koriste ugljik.

Stvaranje radnih mjesta u zelenim industrijama još je jedan ključni aspekt.

Očekuje se da će EU stvoriti milijune radnih mjesta u sektorima poput održive poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i energetski učinkovite gradnje.

Kako bi to potaknuli,EESC poziva na snažnije poticaje za tvrtke da ulažu u zelene tehnologije, uz inicijative koje promiču poduzetništvo u tim sektorima.

Ključno je da tranzicija bude socijalno uključiva. EESC je naglasio da "ne može postojati Zeleni plan bez Socijalnog plana". Moramo osigurati da ranjivi radnici, osobito oni u ruralnim ili manje razvijenim regijama, ne budu zapostavljeni. To zahtijeva politike koje osiguravaju jednak pristup zelenim poslovima i podršku radnicima koji su pogođeni tranzicijom.

Kako EESC surađuje s drugim europskim institucijama kako bi osigurao adekvatnu zaštitu radnika u svim državama članicama, uključujući Hrvatsku?

Oliver Röpke: EESC blisko surađuje s drugim europskim institucijama kako bi osigurao da radnici diljem Unije, uključujući Hrvatsku, dobiju adekvatnu zaštitu. Naša partnerstva s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije ključna su za utjecanje na politiku i zakonodavstvo koja štiti prava radnika.

Kao savjetodavno tijelo, EESC daje stručna mišljenja o zakonodavnim prijedlozima, osiguravajući da su perspektive radnika, poslodavaca i civilnog društva zastupljene.

Trenutno pripremamo ključna mišljenja o budućnosti umjetne inteligencije na radnom mjestu, kako je zatražila Europska komisija. Ova će mišljenja pomoći u oblikovanju politika koje štite radnike od potencijalnih rizika koje donosi AI i digitalizacija.

EESC također igra važnu ulogu u praćenju provedbe europskih zakona o radu. Kroz tijela poput Promatračkog tijela za tržište rada i Europskog semestra, procjenjujemo kako države članice provode direktive o pravima radnika, pružajući povratne informacije i preporuke za poboljšanje. To osigurava da zaštite ne samo da se donose, već se i učinkovito provode diljem Unije.

Suradnjom s institucijama EU-a, EESC osigurava da interesi i prava radnika ostanu središnji fokus europske politike.

S pravim ulaganjima i politikama, EU može predvoditi u stvaranju održivog i uključivog tržišta rada za budućnost.

 

S obzirom na rastući trend rada na daljinu, kakve promjene očekujete u zakonodavstvu Europske unije u vezi s radnim uvjetima?

Oliver Röpke: Porast rada na daljinu i hibridnog rada fundamentalno je transformirao europsku radnu sliku, i očekujem da će se zakonodavstvo EU-a razvijati kako bi se adresirala ova nova stvarnost. Europski stup socijalnih prava mora se potpuno ostvariti kako bi radnici na daljinu i hibridni radnici uživali iste zaštite kao i oni u tradicionalnim radnim okruženjima.

Jedno od najhitnijih pitanja je potreba za pravom na isključenje. EESC je dugo podržavao ovu mjeru, koju je također zatražio Europski parlament 2021. godine.

Kako rad na daljinu postaje sve prisutniji, ključno je da radnici imaju jasne granice između svog profesionalnog i osobnog života, čime se štiti njihovo mentalno zdravlje i blagostanje.

Osim toga, treba se pozabaviti organizacijom radnog vremena, rizicima za zdravlje i sigurnost, ravnotežom između privatnog i poslovnog života te ukupnom učinkovitošću radničkih prava u kontekstu rada na daljinu. EESC je pozvao države članice da razviju robusne nacionalne okvire za rad na daljinu, u suradnji sa socijalnim partnerima, kako bi se osiguralo adekvatno upravljanje ovim pitanjima.

Gledajući unaprijed, očekujem da će Europska komisija predložiti sveobuhvatan plan za kvalitetna radna mjesta, razvijen uz input socijalnih partnera. Ovaj plan fokusirat će se na pravedne plaće, obuku i osiguranje pravednih tranzicija za radnike, posebno kako digitalna i zelena tranzicija preoblikuju tržište rada.

 

Kako Europska unija može osigurati pravedan pristup socijalnim uslugama za sve svoje građane, uključujući one iz manje razvijenih regija?

Oliver Röpke: Osiguravanje pravednog pristupa socijalnim uslugama predstavlja temeljni izazov za Europsku uniju, posebno za građane iz manje razvijenih regija i ranjive skupine. EU to može riješiti kombinacijom ciljanih financijskih potpora, usklađivanja politika i poboljšane regionalne suradnje.

Prvo, politika kohezije EU-a igra ključnu ulogu u smanjenju regionalnih razlika. Fondovi poput Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) bitni su za podršku projektima koji poboljšavaju infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalnu uključenost. Proširenje dosega ovih fondova ključno je za osiguranje ravnotežnog pristupa uslugama.

Drugo, usklađivanje politika nužno je kako bi se osiguralo da osnovne socijalne usluge—poput zdravstvene zaštite i obrazovanja—budu dostupne svim građanima. Uspostava minimalnih standarda za socijalne usluge širom Unije pomoći će smanjiti razlike između razvijenijih i manje razvijenih regija. EESC se posebno zalaže za uključivanje pristupačnih socijalnih usluga za osobe s invaliditetom, osiguravajući da su ove usluge i pristupačne i dostupne u digitalnim i fizičkim formatima.

Kombiniranjem financijske podrške, reformi politika i regionalne suradnje, EU može potaknuti inkluzivniji sustav u kojem svi građani, bez obzira na njihovu lokaciju, imaju pravedan pristup osnovnim uslugama.

Koji su ključni izazovi za mlade radnike u Europskoj uniji i kako ih možemo adresirati kroz politiku i zakonodavstvo?

Oliver Röpke: Mlade radnike u Europskoj uniji suočavaju značajni izazovi koji ugrožavaju njihovu dugoročnu prosperitet i integraciju na tržište rada. Visoka nezaposlenost mladih, nesigurni radni uvjeti i sve veći raskorak između vještina i zahtjeva tržišta rada među najhitnijim su pitanjima. Ovi izazovi su posebno izraženi u južnoj i istočnoj Europi, gdje se mnogi mladi ljudi nalaze u privremenim ili honorarnim poslovima bez socijalne zaštite, što dovodi do nestabilnosti i ograničenih karijernih perspektiva.

Jedno od ključnih pitanja je različito tretiranje mladih u tržištu rada. U nekim zemljama plaće su im niže od minimalne, a doživljavaju i smanjene beneficije tijekom nezaposlenosti. EESC poziva na reformu zakonodavstva o radu i sustava socijalne zaštite kako bi odražavali stvarnosti modernog rada, posebno za mlade ljude uključene u gig ili platformsku ekonomiju. Moramo osigurati da su njihova prava potpuno zaštićena.

Osim toga, nesklad između obrazovanja i potreba tržišta rada ozbiljna je prepreka.

Mnogi mladi radnici su ili prekvalificirani za svoja radna mjesta ili nemaju specifične vještine potrebne u brzo mijenjajućem, zelenom gospodarstvu.

EESC dosljedno naglašava potrebu za većim ulaganjima u obrazovanje i strukovno usavršavanje, osobito kroz programe poput Jamstva za mlade, koji osigurava da mladi ljudi dobiju kvalitetne mogućnosti zapošljavanja ili obrazovanja unutar nekoliko mjeseci nezaposlenosti.

Vjerujem da učinkovite politike za mlade moraju aktivno uključiti njih u proces donošenja odluka. Tijekom mog mandata, postavili smo prioritet angažirati mlade ljude izravno u izradi naših mišljenja, osiguravajući da se njihovi glasovi čuju i odražavaju u našim politikama. Zajedničkim radom možemo stvoriti pravednije i inkluzivnije tržište rada za mlade radnike u Europi.

 

Koji je vaš stav o trendovima značajne imigracije stranih radnika u države članice EU-a, poput Hrvatske? Koje korake treba poduzeti kako bi se osigurala njihova učinkovita integracija?

Oliver Röpke: Imigracija stranih radnika u države članice EU-a, uključujući Hrvatsku, ključno je pitanje oblikovano demografskim promjenama, nedostatkom radne snage i ekonomskom potrebom. Kako naša populacija stari i radna snaga se smanjuje, strani radnici igraju bitnu ulogu u popunjavanju praznina u ključnim sektorima poput građevinarstva, zdravstvene zaštite i poljoprivrede.

EESC vjeruje da državljani trećih zemalja koji već borave u EU predstavljaju značajan, ali nedovoljno iskorišten potencijal radne snage.

Mnogi tražitelji azila, osobe bez radnih dozvola ili oni koji su došli radi spajanja obitelji spremni su pridonijeti tržištu rada. Podrška njihovoj integraciji nije samo ekonomska nužnost, već i moralna obveza.

Učinkovita integracija zahtijeva rješavanje socijalnih i ekonomskih izazova. Jezična obuka, kulturna orijentacija i socijalna podrška ključni su za pomoć imigrantima u integraciji u lokalne zajednice. Jednako važno je priznanje kvalifikacija i pristup strukovnom obrazovanju kako bi ti radnici mogli u potpunosti pridonijeti gospodarstvu. EGSO se zalaže za jače okvire priznavanja kako bi se olakšao ovaj proces.

Koje korake Europska unija može poduzeti kako bi ojačala svoju ulogu u globalnim pitanjima rada i socijalne pravde?

Oliver Röpke: Europska unija ima ključnu ulogu u promicanju radnih standarda i socijalne pravde na globalnoj razini. Kao najveće jedinstveno tržište na svijetu, EU može biti primjer, zagovarajući fer radne uvjete, pristojne plaće i zaštitu ljudskih prava na tržištu rada.

Ključni dio ovog napora uključuje nastavak naše snažne suradnje s međunarodnim organizacijama poput Međunarodne organizacije rada (ILO).

Posebno sam ponosan što je EESC sada partner u Globalnoj koaliciji za socijalnu pravdu. Ova koalicija okuplja države članice, institucije i civilno društvo kako bi se zalagala za pravedne globalne radne prakse, a EU mora biti na čelu ovog napora.

EU bi također trebala integrirati klauzule o radu i socijalnoj pravdi u svoje trgovinske sporazume. Na taj način možemo osigurati da naši trgovinski partneri poštuju temeljna radna prava, kao što su pravo na kolektivno pregovaranje, nediskriminaciju i sigurne radne uvjete. Provođenje tih klauzula pomoći će podizanju globalnih radnih standarda i osigurati pravedniju raspodjelu koristi od trgovine.

Osim toga, EU mora nastaviti promicati transparentnost i etičke prakse u globalnim lancima opskrbe. To uključuje provedbu ljudskih prava i zakona o radu unutar proizvodnih lanaca europskih tvrtki. EESC je posvećen osiguravanju da europske tvrtke održavaju najviše standarde prilikom suradnje s dobavljačima u inozemstvu.

Kroz ove inicijative, Europska unija može ojačati svoju vodeću ulogu u promicanju pravednosti, dostojanstva i socijalne pravde diljem svijeta, osiguravajući da se radna prava poštuju ne samo unutar naših granica, već i globalno.

Također, od vitalnog je značaja da strani radnici imaju iste prava i zaštitu kao i domaći radnici.

Moramo osigurati da se radne politike dosljedno provode kako bismo spriječili eksploataciju, osobito u sektorima sklonom zloupotrebama, poput poljoprivrede i građevinarstva. Borba protiv ksenofobije i diskriminacije također je od velike važnosti, a to se može postići kroz zakonodavstvo o zaštiti od diskriminacije i javne kampanje koje promiču raznolikost i uključivost na radnim mjestima.

Budućnost prosperiteta Europske unije ovisi o sveobuhvatnom pristupu imigraciji koji promiče ekonomski doprinos stranih radnika, dok istovremeno štiti njihova prava i osigurava socijalnu koheziju. (PS/SM)

 

Za medijska izdanja Business Media Group-e, Udruga.hr i Poslovni savjetnik razgovarao mr.sc. Goran Jungvirth

Fotografije: uz dozvolu korištenja by EESC

Video:

https://youtu.be/f8YIp0aNNp8?si=3mnz7JyJ8mEdsJYS

Biography | EESC (europa.eu)