Poslali ste životopis na željeni oglas, napisali kvalitetno pismo motivacije i – pozvali su vas na prvi krug razgovora. Što možete očekivati?

Prvo čega trebate biti svjesni jest da postoje tvtke koje imaju stručnjake za vođenje selekcijskih razgovora kao i one koje ih – nemaju. Sukladno tome u koju tvrtku dolazite na razgovor, i vaše će iskustvo biti različito.

Selekcija

Počnimo s onima koji nemaju službeni odjel/osobu koji se bavi selekcijom potencijalnih zaposlenika. U takvim organizacijama, možete očekivati čitav spektar iskustva, od kvalitetnog, ugodnog, smislenog razgovora do razgovora koji zadire u osobna pitanja (bračni status, djeca) i naizgled nema mnogo strukture niti povezanosti. Veća je vjerojatnost da ćete na takvim razgovorima doživjeti određene neugodnosti o kojima se naveliko priča po forumima.

Na vama je da procijenite želite li raditi u takvoj organizaciji, da dobijete što više informacija o konkretnom radnom mjestu, nadređenoj osobi, odgovornostima koje bi vas očekivale kao i organizacijskoj klimi i kulturi te da, kako sam i rekla,  donesete odluku želite li se uopće upustiti u potencijalnu suradnju s njima.

Svakako vam savjetujem da, bez obzira na način komunikacije druge strane, ostanete pristojni i profesionalni. Jednako tako smatram da možete odbiti odgovoriti na pitanja koja ulaze u vašu privatnost jer smatrate kako nisu relevantna za poziciju na koju ste se javili (a to se odnosi na apsolutna sva pitanja privatne naravi, koja nisu povezana s vašim radnim iskustvom ili kompetencijama potrebnim za obavljanje posla). Da li to znači da ćete možda 'prokockati' priliku za zaposlenjem tamo? Možda, no želite li uistinu raditi tamo?

Organizacije koje imaju osobu/odjel koja se bavi selekcijom, proces odabira su najčešće dovele na visoku razinu. U takvim organizacijama dobit ćete svoj termin razgovora (uglavnom će za prvi krug biti predviđeno pola sata do 45 minuta vremena) te se od vas očekuje točnost.

Priprema

Dođite na razgovor nekoliko minuta prije dogovorenog, no nemojte doći prerano – imajte na umu da ljudi koji vas očekuju imaju i druge obveze, a postoji mogućnost da u samoj organizaciji nemaju adekvatan prostor u kojeg bi vas smjestili dok čekate, te ćete im u slučaju mnogo ranijeg dolaska predstavljati problem.

Pripremite se za firmu u koju dolazite – pronađite ih na internetu, raspitajte se kakva je atmosfera tamo, saznajte kakav je dress code. Ukoliko dolazite na razgovor u firmu koja se bavi grafičkim dizajnom, odijelo možda i nije najprikladniji izbor. Pokušajte svojim izgledom poslati poruku da se uklapate u organizaciju u koju dolazite na razgovor.

Obavezno saznajte što više možete o organizaciji – poslodavci žele od vas čuti da ste motivirani raditi upravo kod njih, a ne da su jedan od mnoštva oglasa na koje ste poslali životopis. A ukoliko ste motivirani za rad kod njih, za to trebate imati konkretne razloge. Razmislite malo o tome prije nego krenete na razgovor i pripremite se. Iznimno je važno ostaviti dobar prvi dojam – a dobar prvi dojam je onaj koji govori da ste upoznati s organizacijom u koju dolazite, da znate što možete kao kandidat ponuditi i da ste uvjereni da ste prava osoba za njih.

Time dolazimo o idućeg bitnog dijela razgovora – vaših kvaliteta, relevantnih radnih iskustava te onoga čime možete pridonijeti organizaciji. Neovisno o tome koliko imate iskustva, jeste li radili samo kao student ili samo honorarne poslove, svako zaposlenje nosi određena učenja, o poslu i o vama samima u toj okolini. Razmislite o tome što ste naučili kroz koje zaposlenje, kako ste se ponašali i što ste promijenili u svom ponašanju na poslu kasnije.

Poneki će vas pitati i omražena pitanja poput nabrajanja vaših vrlina i mana – nemojte se zavaravati, pitanja su kvalitetna koliko je kvalitetna osoba koja vas intervjuira (i da, perfekcionizam nije mana – to je lijepo upakirana vrlina). Intervjuer koji ima iskustva neće previše blagonaklono gledati na vašu nesklonost priznavanju prostora za napredak.

Radije se unaprijed kvalitetno pripremite i pronađite ono što uistinu smatrate da trebate promijeniti, te to potkrijepite konkretnim primjerima iz prakse. Ne kažem da ne trebate biti mudri te odabrati 'manje zlo', no svakako se od vas očekuje iskrenost i samokritičnost. Također, u današnje doba je svaki novi zaposlenik po povećalom i većina organizacija se teško odlučuje na ugovore na neodređeno. Uvijek se možete na razgovoru predstaviti u mnogo boljem svjetlu, no pitanje je hoćete li moći svaki dan na poslu glumiti da ste nešto što niste? I koliko ćete biti time zadovoljni?

Kandidati koji imaju šansu za prolazak u daljnji krug su otvorene osobe, svjesne sebe u poslovnoj okolini. To znači da su svjesne onoga što mogu i znaju, kako djeluju na ostale kao i da su svjesne što još mogu poboljšati. Cijene se i kandidati koji dođu s pripremljenim pitanjima za poslodavca - saznajte što više možete o poziciji koja vas potencijalno očekuje.

Novac kao motivacija

Pitanja o uvjetima svakako ostavite za neki daljnji krug – ukoliko ih već sad postavite, ostavit ćete dojam osobe kojoj je najvažniji 'paket' kojeg dobiva. Iako svi radimo za plaću, kandidati kojima je isključivo novac bitan nisu previše poželjni.

Naime, novac kao motivacija znači da ćete za parsto kuna više rado preći kod nekog drugog ukoliko vam se ponudi posao, što poslodavac promatra kao gubitak osobe u koju je ulagao (u sve nove zaposlenike se zapravo ulaže sve dok se ne snađu na svojim pozicijama, što traje nekad i po nekoliko mjeseci) možda i prije nego se investicija vrati. Ukoliko se svidite poslodavcima, vjerojatnije je i da će biti skloni razmisliti o 'paketu' koji vam nude, a prvi krug razgovora je mjesto na kojem još nisu sigurni sviđate li im se dovoljno. Poneki poslodavci će vas pitati za očekivanja. Iznesite okvir primanja koji vam je adekvatan te slobodno naglasite da ste skloni fleksibilnosti (ukoliko jeste).

Unutar organizacija koje su selekcijski proces dovele na viši nivo često možete očekivati i psihologijsko testiranje te (ukoliko se radi o zahtjevnijoj poziciji) i dodatne krugove razgovora. O tome nešto više u sljedećem nastavku. 

Antea Popović
prof. psihologije
HR expert
stručni suradnik za Futura edukaciju