Toliko ljudi je svakodnevno pod stresom da više i ne znaju kako živjeti bez gomilanja istog. Burnout sindrom sve je učestaliji u doba tehnologije i napretka. Kako se tome oduprijeti i usput ne postati hrčak?! Kada spomenemo riječ stres većini krenu negativne slike povezane sa stresom, no potrebno je u pojmu razlikovati 'dobar' i 'loš' stres, jer život bez stresa je zapravo nemoguć i on je oduvijek bio dio ljudskog života. U pitanju je zapravo naš odnos prema situacijama koje nam stres stvaraju i načinima kako naše tijelo reagira na određene podražaje iz okoline. Različiti odnosi (prema drugim ljudima i načinu razmišljanja) donose i različite razine stresa koje poput razine šećera u krvi može dovesti do komplikacija ako nije u balansu. Ničega nije dobro ni previše ni premalo, pa tako niti stresa. Stres kao opći termin nije ništa drugo nego posljedica, skup naših tjelesnih reakcija kao fiziološkog odgovora.

Simptomi stresa

Ljudi različito reagiraju na situacije koje uzrokuju stres jer reakcija ovisi o psihološkom stanju i odnosu osobe prema izvoru stresa (tzv. stresorima), prethodnim iskustvima, vlastitim vrijednostima i općenito pogledu na život. Primijetili ste da na istu situaciju 5, 10, 50 ljudi može reagirati na jednako toliko načina. Upravo ta naša prethodna iskustva koja su nas oblikovala definiraju način na koji ćemo reagirati u određenom trenutku i hoće li nam on biti stresan ili ne i u kojoj mjeri.

Osim fizičkih reakcija (poput znojenja, nesanica, glavobolje, fizičkih bolova u nekim dijelovima tijela, grčeva, alergija, astme...) koje osjećamo samo mi, još su utjecajniji psihički (mentalni) simptomi koji utječu i na našu okolinu. Manifestacija takvih simptoma kroz manje tolerantna raspoloženja i ponašanja sve je očitija u društvu, bilo privatnom ili poslovnom okruženju.

Stresori su uzročnici iz naše okoline na koje naše tijelo reagira ovisno o načinu kako ga doživi. Ako tijelo pelud karakterizira kao prijetnju dobijemo alergiju na određenu biljku, a ako šefov glas ili kolegin način komunikacije doživi kao (uvjetno rečeno) prijetnju dobijemo 'alergiju' na određene ljude. U oba slučaja naš subjektivni doživljaj nečega iz naše okoline uvjetuje našu reakciju (stres) koja može vrijediti za nas ali ne i za druge.

Lijekovi protiv stresa

Protiv stresa se ne trebamo i ne možemo boriti! Kako smo rekli, on je sastavni dio naših života a život nam osim stresa pruža i učenje. Tražite lijek?! Neko instant rješenje?! Jedini 'lijek' smo zapravo MI sami!

Tri su ključna faktora u eliminaciji stresa: 1)edukacija, 2)tjelesna aktivnost i 3)fizički odmor!

Preostaje nam dakle učiti, educirati se i na taj način umanjiti utjecaj 'lošeg' stresa na naš život i zdravlje, jer onaj 'dobar' nam je ionako poželjan. Učiti što?! Preko 7 milijardi DNA je na našoj planeti, znamo da ne postoji duplikat već 7 milijardi unikata, isto toliko priča, sudbina, načina razmišljanja i doživljavanja svijeta oko sebe...pa ako je osoba A prije mene otkrila način kako se nositi sa uzročnikom stresa drugačije nego što ja reagiram, tako da to ne stvara toliko negativne emocije i reakcije u mom tijelu, nije li to znak da se može naučiti reagirati i drugačije?! Što je potrebno? Samo (znati)želja!

Ako se educiramo, otkrit ćemo i koliko su vježbanje i odmor važni za naš život. Ima dovoljno članaka i načina na internetu i izvan njega da otkrijete povezanost i utjecaj fizičke aktivnosti (bilo kakve vrste) i odmaka od svakodnevice (poznatog i kao odmor) na mentalno zdravlje a ne samo fizičku spremu. Otkrijte ih!

Konstatirat ću samo da čovjek nije stroj, a i stroj povremeno treba na remont.

Hrčkarenje

Ili hrčkov sindrom možemo primijeniti i kada je u pitanju 'sakupljanje' stresa. Danas je sve više ljudi koji su toliko dobri u hrčkarenju da toga nisu niti svjesni. Zašto? Zato jer su preuzeli određeni obrazac ponašanja, zatim su ga pretvorili u naviku često ga ponavljajući, a navike odrađujemo rutinski, o njima ne razmišljamo i teško ih se rješavamo. Usput se silno trudimo prikazati drugima naše ponašanje kao sasvim normalno, čak i kada to nije. Jeste li svjesni koliki je to dodatni napor i dodatni stres? To samo znači još više hrčkarenja!

Zapitajte se što je vama u navici? Jeste li svjesni utjecaja vlastitih navika na vas same i na vašu okolinu?! Hodate li okolo kao napuhnuta limenka koja izgleda kao da će svakog trenutka eksplodirati i čije će krhotine neminovno pogoditi nekoga u blizini?!

Netko zatrpava ormare i životne prostore fizičkim stvarima, usput uvjeravajući sebe i okolinu kako je to normalno i sve potrebno. Kako vam gledajući sastrane izgleda kuća od podruma do krova zatrpana neredom? Zamislite sada vaše tijelo i um prenatrpan kojekakvim 'smećem'. Vrišti da ga rasteretite, oslobodite, energizirate!Što čekate?!

Idite na odmor! Nije on izmišljen bezveze. Fasciniraju me ljudi koji godinama ne idu na godišnje odmore (ili barem tako kažu) i tvrde da (njima) to nije potrebno. . Zaista?!? Još je fascinantnije kada netko odmor smatra gubljenjem vremena za sebe pa svoje mišljenje preslikava na druge. Zašto se nekome ne ide na odmor, ili koliko je slobodnih dana tijekom godine uhvatio da mu sada nije toliko potreban drugo je pitanje..

Odmor je vrlo širok pojam. Nekome će to značiti 12-satno spavanje i ljenčarenje uz pokoji kupanac, dok će drugima značiti odlazak na rafting ili neki drugi adrenalinski sport. Sasvim je svejedno. Bît nije u tome čime ćemo se baviti na odmoru (čitaj kada se odmaknemo od svakodnevice), već čime nećemo! Tako hrčkarenje može postati povijest.

Napravite mjesta za nove stvari, ispušite se na svoj način, kapacitet nam je ograničen a svijet će se i dalje vrtiti kada se vratite...i izgledat će drugačije, samo zato jer ćete vi biti drugačiji! Želim nam dugo toplo ljeto i puno nove energije... (PS/Z.R.)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter