Ured za upravljanje hitnim situacijama predstavio je "Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od djelovanja prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća Grada Zagreba".

To je prva procjena u sferi zaštite i spašavanja u Zagrebu i daje prikaz trenutnog stanja, rađena je prema propisanoj metodologiji i usklađena s procjenom ugroženosti za Republiku Hrvatsku, istaknuo je pročelnik Ureda Pavle Kalinić na konferenciji za novinare. Njome se utvrđuju vrste intenzitet i učinci te procjenjuju realni rizici i prijetnje prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš. Na temelju procjene Ured će izrađivati Planove zaštite i spašavanja stanovništva, rekao je Kalinić.

Napomenuo je da će Ured učiniti sve da učini operativnom Civilnu zaštitu kako bi došli do potrebnih 9.200 pripadnika, ali će biti "presretni", ako ih, za početak, bude 4.000 te da su u tijeku pregovori s proizvođačima da se utvrdi koliko bi minimalno koštalo njihovo opremanje i obuka.

Potres je najveća prirodna ugroza

Problem je što je za 15.000 ranjenih potrebno barem dvostruko više pripadnika Cz koji bi ih opsluživali, upozorio je Kalinić. Također je naveo da postoji oko 900 skloništa od kojih su samo 173 u nadležnosti Grada i uglavnom održavanih dok je ostatak upitne funkcionalnosti koje treba dovesti u red, a i tada bi u njima bilo mjesta za samo 160.000 građana. Stoga je planirana dorada javnih garaža kako bi i one mogle poslužiti kao skloništa, rekao je Kalinić. Dodao je da Hrvatska vojska raspolaže s oko 18.000 vojnika što bi, iako bi priskočili u pomoć, bilo nedovoljno za pomoć gradu veličine Zagreba.

Procjenom je utvrđena potreba za 13 specijalističkih postrojbi, te da najmanje 100 pripadnika civilne zaštite bude po gradskoj četvrti (u Zagrebu je 17 četvrti), formirana je postrojba za djelovanje u i na vodi, s Hrvatskom vojskom pokušava se utvrditi funkcionalnost pontonskih mostova, izvijestio je Kalinić. Utvrđeno je 81 mjesto na kojem bi se nalazila šatorska naselja, većinom u Novom Zagrebu koji je siezmički manje ugrožen, a radi se i na dogovoru s građevinskim tvrtkama koje bi rasčišćavale prometnice.

Potres je najveća prirodna ugroza koja može snaći Grad Zagreb s obzirom na procijenjenu jačinu od 9 stupnjeva Mercallijeve skale, odnosno 6,4 stupnja intenziteta po Richterovoj skali u epicentru, rekao je pomoćnik pročelnika Ureda Željko Basta.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL