Građa mozga otkriva političko opredjeljenje pojedinca, po studiji britanskih znanstvenika objavljenoj u četvrtak u Sjedinjenim Državama.

Liberali tako imaju više sive tvari u dijelu mozga povezanom s razumijevanjem složenosti, dok je mozak kozervativaca veći u amigdali, dijelu zaduženom za procesuiranje straha, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Current Biology".

Znanstvenici kažu liberali uglavnom imaju razvijeniju prednju cingularnu moždanu koru - čeoni dio korteksa - od osoba koje se smatraju konzervativcima. Te su razlike u moždanoj građi povezane s činjenicom da se liberali s većom lakoćom koriste oprečnim informacijama, a konzervativci lakše prepoznaju prijetnju, dodaju autori.

Ljudi s većom amigdalom imaju sklonost "reagirati s više agresije na prijeteće situacije, dok osobe s razvijenijim cingularnim dijelom korteksa imaju veći kapacitet za toleriranje nesigurnosti i sukoba, što im omogućava da prihvate liberalnije stavove", navodi se u studiji.

Daljnja istraživanja

Ipak, iz studije se može zaključiti jesu li te strukturalne moždane razlike uzrok ili posljedica različitih političkih opredjeljenja. Kanaj također upozorava da se zbog brojnih nejasnoća koje okružuju promatrane korelacije, rezultati studije ne trebaju primjenjivati na psihološke značajke analiziranih područja mozga.
Nužna su daljnja istraživanja kako bismo utvrdili kako građa mozga utječe na donošenje političkih stajališta, rekao je Ryota Kanaj s londonskog sveučilišta, jedan od suautora studije (Hina/jk)