Kakvi političari, takav i narod - ili obrnuto?
Hrvati godišnje ukradu robe u vrijednosti milijardu kuna, piše tiskani dnevnik Jutarnji list. Nema pravila, kradu svi, neovisno o dobi, spolu ili socijalnom statusu. Najviše se krade sir, prezervativi, žileti i kreme.
Procjene struke kažu da je u Hrvatskoj krađa u trgovini 1,3% ukupnog prometa. Lanjski maloprodajni promet je bio 96 milijardu kuna, pa prema tome bi na krađu otpalo 988 milijuna kuna. Direktorica sektora trgovine u HGK, Milica Rakuša Martulaš tvrdi kako su trgovci zbog pada standarda povećali ulaganja u zaštitu i sigurnost. Jutarnji list piše o 9 najčešćih načina krađe:
1. Neutralizacija magnetske trake - Kradljivci skidaju ili prekrivaju aluminijskom folijom magnetsku pločicu koja bi dojavila iznošenje nekupljene robe iz prodavaonice.
2. Sakrivanje u odjevne predmete - Osim u odjevne predmete, ukrađeni predmeti se sakrivaju u torbice.
3. "Operiranje" u kabinama - Postavljanje nadzornih kamera u kabinama je protuzakonito, što lopovi koriste za svoje nečasne ideje, npr. neometano skidanje tzv. zaštitnog gumba s robe.
4. Prepakiranje proizvoda - Primjerice, skuplji sokovnik se premješta u kutiju jeftinijeg sokovnika, a na blagajni se na kutiji očitava bar kod povoljnijeg proizvoda.
5. Pretakanje prića - Ulazak u trgovinu s termos bocom da bi se u nju pretočilo skupocjenije piće.
6. Konzumacija jela i pića - Boravljenje u prodavaonici koristi se i za prehranjivanje. Lopovi koji popiju vodu, čak i spreme prazu bocu u torbu zbog 0.50 kn pri povratku ambalaže.
7. Jedna cipela - Kako je teže ukrasti par cipela, kradljivci prvo otuđe jednu, a kasnije se vrate po drugu cipelu.
8. Svježe meso i suhomesnati proizvodi - Ambalaža s bar kodom se zamjeni na principu - ambalaža jeftinog proizvoda naljepi se na skuplji proizvod.
9. Veleprodaja - Kupci velikih količina proizvoda u vrijednosti nekoliko desetaka tisuća kuna, imaju povjerenje trgovaca. No i to se može zlorabjluje. Dolazak u rane jutarnje sate kad je manje kupaca, koristi se za razrezivanje kutija te vađenjem i punjenjem skupljih proizvoda.
Trgovci kad ulove lopova u krađi, u pravilu, zovu policiju ako je vrijednost robe veća od 1000kn ili ako se kradljivac čudno ponaša, npr. ne želi pokazati svoje dokumente. (MŠ)
Izvor: Jutanji list, izdanje 29. listopad 2010., broj 4424
